1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Ja nisam "ostali"!

Crnogorci su jedna od najbrojnijih nacionalnih manjina u BiH. Kao I drugi poniženi su svrstavanjem u ustavnu kategoriju "ostali", Federaciji jedino zamjeraju na sporosti.

Gardista pored crnogorske zastave

Zbog stalnih ratova u sticanju nezavisnosti mnogi su se iseljavali iz Crne Gore.

Marko Vešović

Riječ "ostali" nas poništava!

Jedan od najpoznatijih Crnogoraca u BiH je profesor Marko Vešović. U ovu zemlju je došao 1963. godine. "Crnogorac, zna se, i u onoj BiH značilo je biti niko i ništa. Eto zašto se Karadžić upisao iz Crnogoraca u Srbe", kaže Vešović. U poslijeratnoj BiH, nacionalne manjine su, ističe Vešović, ponižene. "Meni lično najviše smeta to što me broje u 'ostale'. Ne mislim ja da je biti Crnogorac neka velika sreća, međutim, kad kaže 'ostali', to je riječ koja poništava tebe. Ja nisam ostali! Postoje Crnogorci, Albanci, Jevreji, Cigani itd. Kad kaže 'ostali' kao da te stavi u jedan koš", tvrdi profesor Vešović.

Od dolaska Slovena, preko vladavine Balšića, Crnojevića i Petrovića Crna Gora je gradila svoju državnost koju su 13. jula 1878. godine priznale sve velike evropske zemlje. Ta je državnost obnovljena raspadom zajednice sa Srbijom maja 2006. godine.

Raseljavanje Crnogoraca

Nada Putica

Proces sticanja i obnove crnogorske državnosti bio je protkan brojnim ratovima i krizama zbog kojih su se Crnogorci iseljavali u Istru, zapadnu Hrvatsku, Ameriku, a najviše u Srbiju. Mnogi su iz Crne Gore stigli i u BiH, kaže Nada Putica, predstavnica crnogorske nacionalne manjine u Općinskom vijeću Novo Sarajevo. "To je raseljavanje najviše išlo prema Goraždu, Foči, a Crnogoraca ima i na Romaniji", kaže Putica.

Tek od lokalnih izbora prošle godine, nacionalne manjine u BiH imaju predstavnike u organima vlasti, ističe gospođa Putica. "U BiH ima sedam vijećnika crnogorska nacionalne manjine koji su predstavnici na općinskom nivou. To su vijećnici iz Doboja, Bosanske Gradiške, Trnova, Vareša, Trebinja i Srebrenice”, kaže Putica.

Oko 5000 Crnogoraca živi u BiH

Predsjednica Udruženja Crnogoraca i građana crnogorskog porijekla u BiH Hidajeta Redžić tvrdi da su Crnogorci bili najbrojnija nacionalna manjina u BiH. "U ovoj našoj državi BiH svi se pozivaju na taj popis iz 1991. godine, pa ću i ja reći da nas je prema tom popisu bilo preko deset hiljada. Međutim, vremenom je došlo do osipanja, do izjašnjavanja Crnogoraca zavisno od vjerske pripadnosti, tako da nas u ovom trenutku ima negdje oko pet hiljada", kaže Hidajeta Redžić.

Hidajeta Redžić

Crnogorci su uglavnom zadovoljni odnosom državnih vlasti prema nacionalnim manjinama, dok na nivou Federacije BiH proces uspostave Vijeća nacionalnih manjina kasni. To je jedan od razloga što ni druga ustavom garantirana prava nisu zadovoljena, kaže gospođa Redžić.

"Od termina na radiju i televiziji još uvijek nema ništa. Posebno je Federacija BiH tu jako zakazala", kaže predsjednica crnogorskog udruženja Hidajeta Redžić.

Na kraju razgovora, šarmantne dame ponudile su mi da potpišem pristupnicu Udruženju Crnogoraca i građana crnogorskog porijekla u BiH. Nisam ih odbio.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Svetozar Savić