1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Ja čitam" - je li to sad bosanski, srpski ili hrvatski?

Prije 20 godina u BiH se govorio nadnacionalni srpsko-hrvatski jezik. Danas su to tri službena jezika: bosanski, hrvatski i srpski. Kompliciranost, ali i raznovrsnost je prvo što studentima u Njemačkoj padne na um o BiH.

Ženske usne

Danas u Bosni i Hercegovini tri konstitutivna naroda koriste tri službena jezika. Je li to stvarna potreba ili tek puka politika? O tome su u srijedu (27.01.) diskutirali studenti slavistike i istočnoeuropske povijesti pri Sveučilištu u Gießenu s gostujućim predavačima iz Berlina, a u sklopu manifestacije "Više od Tita i ćevapčića".

Universität Gießen, Vortrag über Sprachen in Bosnien-Herzegowina Studenten Diskussion

Svučilište u Gießenu - Studenti diskutiraju o jeziku/jezicima

Referentici s Humboldt Sveučilišta u Berlinu, dr. Nataši Tolimir-Hölzl je u sjećanju ostao skeč iz serije "Top lista nadrealista". Nele Karajlić je krajem osamdesetih još zbijao šale na račun jezika u Jugoslaviji s jednostavnom rečenicom "Ja čitam" na srpskom, hrvatskom, bosanskom, "hercegovačkom", "crnskom" i "gorskom".

20 godina poslije je ta šala u Bosni i Hercegovini postala stvarnost. Nadrealizam je postao realizam. Nadnacionalni srpsko-hrvatski jezik su zamijenila tri druga: bosanski, hrvatski i srpski jezik. No ta razdvojba nije stupila iznenadno. Nagovještavalo se to već desetljećima prije raspada Jugoslavije, smatra dr. Christian Voß, profesor pri Humboldt Sveučilištu u Berlinu.

Universität Gießen, Vortrag über Sprachen in Bosnien-Herzegowina Dr. Natasa Tolimir-Hölzl

Dr. Nataša Tolimir-Hölzl sa Humboldt Sveučilišta

Jezik je služio kao zamjenski rat

"Tito je polazio od onoga: 'Našim socijalističkim sistemom su svi nacionalni konflikti automatski uklonjeni. Mi smo ona dobra država, kod nas nema problema.' Međutim, jezik kao inače apolitično polje se pokazao kao polje u kojemu su nacionalni konflikti, koji su službeno bili zabranjeni, dobili svoj zamjenski rat. Jezik je svjesno izgrađen i napuhan i postoji tradicija iz 60-ih pa do 90-ih godina da se jezik ispolitizira", objašnjava Voß.

Nama, Bosancima i Hercegovcima, je to stanje s tri službena jezika već postalo uvjetno rečeno "normalno", jer nam se u postsocijalističkom društvu više ne uskraćuje da se služimo svojim jezikom. A kako stranci gledaju na to?

Universität Gießen, Vortrag über Sprachen in Bosnien-Herzegowina

Tito: "Našim socijalističkim sistemom svi konflikti su automatski uklonjeni"

"Pa, to pomalo jeste smiješno. Te razlike između bosanskog, srpskog i hrvatskog ja sebi objašnjavam poput razlika između njemačkog njemačkog i austrijskog njemačkog. A kad kažu ovo je hrvatski a ovo drugo je srpski onda je to, smatram, instrumentaliziranje jezika kako bi se razlikovali od drugih, a to ne vodi naprijed", kaže Johannes Rüger (26), student istočnoeuropske povijesti pri Sveučilištu u Gießenu. Ali njegov kolega Arkadiusz Blaszczyk (21) drukčije misli. "Pripadam jednoj manjini u Poljskoj koja se dijalektalno želi razlikovati unutar svoje okoline, naime iz Šlezije. Stoga itekako mogu razumjeti ako se želite razlikovati u jeziku", kaže Blaszczyk.

Moj ili tvoj jezik - znam li ja to uopće raspoznati?

Ali, ako dobro razmislimo - kad zaista primjećujemo da netko govori bosanski, hrvatski ili srpski? "Hoću li ja to odmah primijetiti ili tek nakon nekoliko rečenica, to veoma ovisi o sadržaju i leksemima koji se ugrađuju", odgovara Nataša Tolimir-Hölzl, dodajući da je pravo pitanje primjećuje li se uopće kad sugovornik govori drugim jezikom.

Universität Gießen Vortrag über Sprachen in Bosnien-Herzegowina Prof. Voß

Christian Voß - Jezik je ispolitiziran

Tragom tog pitanja su ovo dvoje berlinskih znanstvenika i krenuli. Dr. Voß i dr. Tolimir-Hölzl namjeravaju uskoro provesti istraživanje u bh. društvu o jezicima i njihovoj percepciji, odnosno primjećujemo li zaista kad sugovornik preko puta govori moj ili svoj jezik.

A jeste li Vi primijetili na kojem jeziku je napisan ovaj članak? Da se ne biste vraćali na početak i čitali cijeli članak ponovno, evo jedna rečenica kao mala pomoć: "Ja čitam!"

I...znate li o kojem jeziku je riječ?!

Autorica: Marina Martinović

Odg.urednik: Zorica Ilić