1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Jačanje desnopopulističkih stranaka u Europi

Jean-Marine le Pen i Jörg Haider su dugo bili najpoznatiji desni populisti u Europi. No, i u drugim europskim državama jačaju desnopopulističke stranke - iz sasvim različitih razloga.

Gospodarska kriza mori Europu i zbog toga već jačaju desničari? To objašnjenje bi bilo previše jednostavno, smatra Florian Hartleb iz briselskog Centra za europske studije (CES). Pogotovo zato što desni populisti ionako gotovo da i nemaju izrađene strategije protiv krize - osim poziva za nacionalnom izolacijom i glasnom kritikom globalizacije.

Desnopopulisti jačaju gdje se i ne nada

Florian Hartleb (CES)

Florian Hartleb (CES)

U Skandinaviji primjerice gotovo da se i ne osjete posljedice dužničke krize eura. A ni ilegalna migracija ne predstavljaju veliki problem. Ipak i u ovim zemljama na sjeveru kontinenta jačaju desnopopulističke stranke: u Finskoj su na proteklim izborima znatne uspjehe postigli "Istinski Finci". Osvojili su oko 20 posto glasova sloganom "Ne uviđamo, zašto da plaćamo za Portugal", objašnjava Florian Hartleb. A u Švedskoj su desnopopulistički "Švedski demokrati" prvi put 2010. osvojili zastupnička mjesta u parlamentu.

U tim bogatim zemljama je desnim populistima dobro došao strah građana da bi mogli izgubiti svoj situirani status, smatra ovaj CES-ov politolog, navodeći da ove stranke biraju većinom ljudi iz srednjeg sloja. Masakr koji je počinio desni ekstremist Anders Breivik u ljeto 2011. godine u Norveškoj se međutim ne treba promatrati kao izraz jačanja jedne nasilničke desničarske scene, nego kao napad pojedinca, upozorava Hartleb.

Duboki korijeni

Hapšenje dužnosnika NPD-a Carsten B. (Teroristička ćelija iz Zwickaua)

Hapšenje dužnosnika NPD-a Carsten B. (Teroristička ćelija iz Zwickaua)

I Njemačku je uzdrmalo nasilje desnih ekstremista. Više od jednog desetljeća je jedan trio, koji se nazivao Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU), ubijao sve dok mu istražitelji nisu konačno ušli u trag. A taj trag vodi i do Nacionaldemokratske stranke Njemačke, NPD-a, koja se jasno može svrstati u ne samo desnopopulističke, nego je to desnoekstremistička stranke, navodi Hartleb. On međutim skeptično gleda na mogućnost zabrane NPD-a.

U susjednim zemljama Njemačke je pak na djelu jasan desnopopulistički zamah na političkoj stranačkoj sceni. U Belgiji je desnopopulistička i rasistička flamanska regionalna stranka Vlaams Belang (koja se do 2004. nazivala Vlaams Blok) već oko 20 godina jedna od tri najuspješnije stranke. A u Nizozemskoj je proteklih godina dosta birača privukao i u medijima već dosta poznati desni populist Geert Wilders sa svojom Strankom za slobodu.

Geert Wilders

Geert Wilders

"Geert Wilders na svojoj internet stranici poziva Nizozemce da zapisuju koja kriminalna djela čine istočni Europljani", pojašnjava Florian Hartleb strategiju ovih nizozemskih desnih populista. "Time Wilders potpiruje prigušene strahove."

Ko jača desničare?

Moguće je da je upravo liberalna tradicija ovih zemalja dovela do jačanja desničara, navodi Stefan Seidendorf, povjesničar i voditelj odjela Europa Njemačko-francuskog instituta u Ludwigsburgu. Seidendorf izrađuje jednu studiju koja se bavi desnim populizmom u cijeloj Europi i smatra: "Ta liberalna vizija jednog univerzalno definiranog stanovništva je proteklih godina pokazala svoje slabosti, zato što nije odgovarala realnosti". To se može vidjeti i u Francuskoj, nastavlja Seidendorf, gdje su u predgrađima nastajala geta dok su se u državi vodile rasprave o univerzalnom građanstvu.

Prosvijedi u Mađarskoj

Prosvijedi u Mađarskoj

U Austriji su desni populisti čak bili u vladi, u razdoblju kad je stranka FPÖ sa svojim tadašnjim predsjednikom Jörgom Haiderom 2000. godine ušla u koaliciju s konzervativnom strankom ÖVP.

Ali i na istoku Europe su sve jače desničarske stranke. Mnogi promatrači to smatraju fenomenom modernizacije i transformacije. Nakon Drugog svjetskog rata je i u Zapadnoj Europi bilo ekstremističkih stranaka lijeve i desne orijentacije, kaže Stefan Seidendorf: "Trajalo je cijelu jednu generaciju da se ti stranački sustavi moderniziraju i učvrste kako bi nestala ta iskušenja iz prošlosti". Sličan razvoj se, kod svih razlika između istoka i zapada, može primijetiti i u Istočnoj Europi, smatra ovaj povjesničar.

Florian Hartleb međutim ne shvaća Seidenorfovo mišljenje da transformacija još i 20 godina nakon pada socijalizma služi kao argument za jačanje desničarskih stranaka. Hartleb smatra da nema sumnje u to da se demokracije u središnjoj Europi, kao u Češkoj, Slovačkoj ili u Mađarskoj nimalo po svojoj kvaliteti i stabilnosti ne razlikuju od zapadnih demokracija.

No upravo u Mađarskoj je trenutačno na čelu vlade konzervativni i krajnje euroskeptični Viktor Orban. A i u Slovačkoj i Češkoj su u posljednjih 20 godina desnoekstremne stranke zabilježile uspjehe. U Poljskoj je desni populizam često povezan s ultra-katoličkim, katkad i antisemitskim izjavama. "Sve te države imaju svoju vlastitu tradiciju i treba ih različito promatrati. Stoga bi bilo pogrešno kad bismo ih sve na isti način tretirali kao 'države bivšeg Istočnog bloka'", kaže Florian Hartleb iz CES-a u Bruxellesu.

Izazovi za Europu

Dr. Stefan Seidendorf

Dr. Stefan Seidendorf

Međutim, nije baš da gospodarska kriza nema nikakvoj utjecaja na desni populizam, smatra povjesničar Stefan Seidendorf. Takozvani gubitnici modernizacije su se sada pojačano okrenuli desnim strankama, kaže Seidendorf i dodaje da postoji još jedan faktor koji ide u prilog pristašama desničara: Europa se mora nositi s povećanim brojem useljenika, ali nema zajedničke europske politike useljavanja.

Ako etablirane stranke tu ne znaju kako dalje, onda ljudi traže odgovore na njihova pitanja kod ekstremističkih pokreta, smatra Seidendorf. Florian Hartleb smatra da Europsku unija, njezine stranke i institucije imaju određenu obvezu: "Politikom se ne bi trebalo samo upravljati", smatra Hartleb, "potrebne su i vizije. Europska unija treba odgovoriti na pitanja gdje će se nalaziti 2020. godine? A takve velike vizije, opet, mogu stvoriti optimizam i srušiti strahove".

Autori: Daphne Grathwohl / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić