1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Izvjestaj o stanju ljudskih prava u BiH

Helsinski komitet za ljudska prava u BiH danas je u svom godisnjem izvjestaju ocijenio da je stanje postivanja ljudskih prava u ovoj zemlji daleko od evropskih standarda.

Gotovo deset godina nakon zavrsetka rata u BiH, stanje s postivanjem ljudskih prava u BiH je i dalje nezadovoljavajuce.

Ovo je danas ocijenio Srdjan Dizdarevic, predsjednik Helsinskog komiteta za ljudska prava BiH.

On je izjavio :

"Bosna I Hercegovina je objektivno, a I u poredjenju s drugim zemljama tranzicije, u postivanju ljudskih prava tapkala u mjestu I za nekim od tih zemlja vidno zaostajala".

Kao pozitivne elemente u postivanju ljudskih prava, Dizdarevic je naveo da se prosle godine milioniti izbjeglica vratio na svoju predratnu adresu, te sto je imovina u cak 95 procenata vracena prijeratnim vlasnicima.

Takodje, pozitivno je ocijenjen i izvjestaj Komisije za istrazivanje dogadjaja u Srebrenici, 1995. godine, u kome su vlasti republike Srpske prvi put priznale da se dogodio ratni zlocin ogromnih razmjera u kome je ubijeno oko 7.800 Bosnjaka.

Ipak, negativnih primjera i nepostivanja, pa i drasticnog krsenja ljudskih prava je daleko vise, kaze Dizdarevic :

"Vladajuce nacionalisticke stranke nastoje ocuvati posljedice etnickog ciscenja i etnicku homogenost, a u tu svrhu se sluze raspirivanjem i odrzavanjem straha od drugih "!

Kao poseban oblik krsenja ljudskih prava, Dizdarevic izdvaja :

"Osjetljive i ranjive medjunacionalne odnose dodatno opterecuju akti nasilja, skrnavljenje nadgrobnih spomenika, ataci na vjerske objekte, ispisivanje parola prozetih mrznjom i sovinizmom ".

U godisnjem izvjestaju helsinskog komiteta za ljudska prava, navode se i primjeri krsenja prava izbjeglica i raseljenih lica, seksualnih i rodnih manjina, te nastavak napada na medije.

Helsinski komitet za ljudska prava je uputio i 12 preporuka vlastima i razlicitim institucijama u BiH, u cilju vece zastite ljudskih prava.

Neke od tih preporuka prenosi Srdjan Dizdarevic :

"Pozivamo zakonodavne i izvrsne vlasti, politicke partije, vjerske zajednice i medije da se suprotstave svakom nacionalistickom cinu, bez obzira na to ko ga je pocinio i ko je zrtva takvog cina. Takodje, pozivamo sudsku vlast da energicno reaguje na krsenje zakona u djelu koji se odnosi na sirenje nacionalne mrznje, ksenofobije antisemitizma i krsenja prava manjina".

Sve u svemu, slika postivanja ljudskih prava u BiH je daleko od idilicne, posebno daleko od visokih standarda koji se zahtjevaju od ove zemlje, ako se zeli pridruziti Evropskoj uniji !