1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izraelska religiozna sporenja

Napad na jednog radikalnog rabina u Izraelu je raspalio debatu oko nacionalnog identiteta. Sekularni i religiozni Jevreji su nepomirljivo suprotstavljeni. A debata se zaoštrava.

default

Hramska gora i Omarova džamija

On se snažno zauzeo za jevrejsku Hramsku goru i to za njega znači: Hramska gora bez Omarove džamije i džamije Al Aksa, koje su među najvažnijim muslimanskim svetištima. Na Hramskoj gori ne bi smjelo da bude nikakvih "paganskih" obilježja, pisao je Jehuda Glik na internet stranici njegove organizacije "Vjernici Hramske gore". I tek tada bi mogao da bude izgrađen treći jevrejski hram. Mnogi Palestinci njegovo djelovanje ocjenjuju kao nepodnošljivu provokaciju. U srijedu uveče je jedan palestinski atentator ispalio više metaka na rabine i desničarske aktiviste. Glik je teško ranjen. Nekoliko sati kasnije atentatora su upucale izraelske snage bezbjednosti.

Atentat je, nakon nekoliko nedjelja malo opuštenije atmosfere, ponovo podgrijao strasti. Ministar privrede Naftali Benet je kazao kako je atentatom "pređena krvava crvena linija". Zbog straha od izbijanja nasilja izraelske vlasti su zatvorile prilaze Hramskoj gori. Palestinski predsjednik Mahmud Abas je takav potez izraelskih vlasti označio kao "objavu rata". No, prilazi Omarovoj džamiji su uveče ponovo otvoreni.

Israel - Yehuda Glick

Jehuda Glik

Oštre debate

Ovaj zločin je ponovo podgrijao dvije žestoke debate: prvu u vezi moguće treće palestinske intifade i drugu u vezi identiteta i samosvijesti izraelske države. Izrael je država Jevreja, koja je religiozno definisana. Šta to znači za društvo i politiku te zemlje? I kako treba da izgleda zajednički život sekularnih, ortodoksnih, ultra ortodoksnih i ekstremističkih Jevreja?

Publicista Avram Burg je u listu Ekonomist napisao kako strahuje da Izrael postaje sve religiozniji a da se religiozni fundamentalizam sve više ukorijenjuje. On smatra da je za to odgovornan "agresivni i ratoborni rabinat" koji stremi jednom judaizmu iz vremena prosvjetiteljstva ali i modernoj političkoj kulturi. U konzervativne Jevreje se, prema Burgu, ubrajaju oni koji sami sebe vide kao nacionalne aktiviste koji žele da pripoje Zapadnu obalu. On takođe navodi da su obje ove grupacije ekstremno uspješne. "Ortodoksni establišment i naseljenici Zapadne obale su jevrejsku demokratsku državu uzeli za taoca i zloupotrijebili." Obje ove grupe profitiraju na račun straha mnogih Izraelaca od daljeg razvoja situacije u susjednim zemljama. A u posljednje tri i po godine protestnih pokreta je radikalni islamizam dobio na snazi.

"Unutrašnji rat"

Israel - Sperrung des Tempelbergs

Nezadovoljstvo zbog zatvranja prilaza Hramskoj gori

I autorski duo, Juval Elizur i Lorens Malkin su u svojoj knjizi objavljenoj 2013. "The War within" ("Unutrašnji rat") takođe upozorili na opasnost od ekestremnog jevrejskog fundamentalizma. Izrael, pišu obojica autora, se ne nalazi samo u spoljnjem ratu s Palestincima, već isto tako i u unutrašnjem ratu između sekularnih i radikalnih ortodoksnih Izraelaca.

Publicista Danijel Gordis se ne slaže s ovim tezama. Državni Vrhovni rabinat upravo ušteđuje mnogim ortodoksnim vjernicima intelektualna sukobljavanja sa konkuretnim grupacijama. I to ne pogoduje razvoju religije, kaže Gordis i govori o postojanju modernog i umjerenog judaizma. I dok god većina Jevreja živi u otvorerenom društvu i sa otvorenim tržištem ideja, pisao je on u svom odgovoru Avramu Burgu, "imamo razloga da se nadamo da će na kraju prevagnuti tradicionalna jevrejska suzdržanost, intelektualna oštroumnost i moralna suptilnost, što je sve toliko dugo bila odlika judaizma".

No, rabin i aktivista za ljudska prava Arik Ašerman ne drži zdravo za gotovo da će to tako i biti. Izraelska politika je godinama popustljiva prema ekstremističkim naseljenicima, kazao je on u razgovoru za DW. To se posebno odnosi na radikalne naseljenike. "Oni žive u takvoj atmosferi da vjeruju da mogu da rade šta hoće. A godinama su izraelske snage bezbjednosti na njihovoj strani. A tome još treba dodati i ekstremističke tekstove koje pišu radikalni rabini."

Ovaj pokret je do sada zagorčavao život prije svega Palestincima na Zapdnoj obali, ali od prije izvjesnog vremena pokret je aktivan i u samom Izraelu. Ekstremistički Izraelci, kaže Ašerman, nisu samo protiv Palestinaca već i protiv ljevičarski orijentisanih aktivista, vojske i policije te protiv hrišćana. On je siguran da većina Izraelaca odbacuje svoje radikalne sunarodnike, ali ih vide i kao potencijalnu opasnost. "Postoji jedan rabinski komentar koji kaže: Nemoj da vjeruješ da se ruka koja udara onog koji nije Jevrejin, neće u jednom trenutku okrenuti i udariti i na Jevreja. A upravo to se sada događa."