1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izrael uznemiren dešavanjima u Egiptu

Izrael se rado naziva "jedinom demokracijom na Bliskom istoku", no sada se boji - demokratizacije Egipta. Jer nakon promjene na vlasti u toj zemlji, nemoguće je predvidjeti kako će izgledati odnosi ova dva partnera.

default

Nemoguće je predvidjeti budući odnos

Još prije nekoliko tjedana izraelski novinari i politički analitičari su ostavku egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka smatrali nemogućom. Oni su obrazlagali da on, za razliku od svoga tuniskog kolege Bena Alija, svoju zemlju ima pod kontrolom, da vodi "mudru politiku" i dopušta u ograničenoj mjeri slobodu mišljenja te da njegove tajne službe odlično kontroliraju oporbu. A onda je u petak (11.2.) uslijedio veliki preokret. Događaji u susjednom Egiptu uznemirili su izraelske političare i građane, koji se sada pitaju: Hoće li buduća egipatska vlada poštivati mirovni sporazum s Izraelom? Ili će Muslimanska braća, ako dođu na vlast, uvesti strogi islamski režim?

Korektni, ali složeni odnosi

Nakon sklapanja mirovnog sporazuma 1979. godine Izrael i Egipat su imali korektne, ali složene odnose. S jedne strane, Mubarak se pokazao pouzdanim partnerom koji, ne samo da se držao sporazuma, nego je također igrao i važnu ulogu u bliskoistočnom mirovnom procesu. On se istodobno trudio oko pomirenja dva sukobljena palestinska tabora, Fataha i Hamasa. Osim toga, Egipat i Izrael su prisno surađivali u sigurnosnim pitanjima, a šef egipatske tajne službe i sadašnji potpredsjednik Omar Suleiman u Jeruzalemu je bio rado viđen gost. Unatoč tome što su ga egipatska oporba i međunarodni promatrači optuživali za aktivno sudjelovanje u mučenjima političkih zatvorenika.

Flash-Galerie Ende Hosni Mubarak Ära Leah Rabin Witwe von Jitzchak Rabin

Hosni Mubarak se pozdravlja sa Leah Rabin, suprugom ubijenog premijera Izraela Yitzhaka Rabina

No, bez obzira na tu suradnju, Izrael se uvijek iznova žalio na deficite u odnosima s Egiptom. Recimo, dok izraelski turisti bez problema putuju na odmor u Egipat, vlada u Kairu je poduzela sve da svojim državljanima oteža odlazak u Izrael. I sam Mubarak nikada nije službeno posjetio susjednu zemlju, što je, naravno, uvijek ljutilo izraelske političare. Unatoč tome, Egipat se strogo pridržavao odredbi mirovnog sporazuma o broju postrojbi na Sinajskom poluotoku i prisno surađivao s Izraelom na osiguranju granice prema Pojasu Gaze. Bez obzira na negodovanje vlastitih građana, Egipat je sudjelovao u blokadi Pojasa Gaze nakon što je ondje na vlast 2007. godine došao radikalni Hamas. Blokada je održana čak i kada je Izrael u prosincu 2008. tri tjedna bombardirao Pojas Gaze, pa su u Egipat pušteni samo malobrojni palestinski teški ranjenici koji su liječeni u egipatskim bolnicama.

Preširoka sloboda mišljenja?

I dok stanovnici Bliskog istoka sa zavišću i divljenjem prate događaje u Egiptu, u Izraelu se osjeća strah i nesigurnost. No, moguće je da jedini razlog nije briga za daljnji razvoj bilateralnih odnosa, nego i općenito stajalište Izraelaca prema demokratskim slobodama. Tako 64 posto stanovnika Izraela smatra da se sloboda mišljenja treba ograničiti ako bi prijetila opasnost za sigurnost zemlje. To je rezultat ispitivanja javnog mnijenja objavljenog prije nekoliko dana. A i ranije ankete su pokazale kako 40 posto Izraelaca vjeruje da u njihovoj zemlji vlada preširoka sloboda mišljenja. Dapače, oko 60 posto ispitanika je sigurno da njihovoj domovini, koju rado predstavljaju kao "jedinu demokraciju na Bliskom istoku", više koriste moćni politički vođe nego javne rasprave i zakoni. Poznati izraelski novinar Akiva Eldar zato zaključuje: "Nije čudo da mnogi Izraelci, možda čak većina njih, dijele brigu predsjednika Mubaraka te da su razočarani predsjednikom Obamom koji ga se odrekao."

Autorica: Bettina Marx/Andrea Jung-Grimm

Odg. urednica: Zorica Ilić