1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izrael nastavlja gradnju sporne sigurnosne ograde

Izrael od prije deset godina gradi sigurnosnu ogradu koja ga odvaja od Zapadne obale. Ova ograda bi trebala spriječiti prolaz palestinskim atentatorima. Ipak njena izgradnja je još uvijek sporna.

Dolina Cremisan djeluje kao sa slike - sa svojim samostanima, stablima maslina i poljima. Časne sestre iz reda salezijanaca ovdje drže osnovnu školu za palestinsku djecu, a svećenici proizvode poznato Cremisan vino. Dolina između Jeruzalema i Betlehema važi za zelenu oazu. Međutim ova idila bi uskoro mogla postati prošlost.

Posebni sud u Tel Avivu donio je odluku po kojoj je planirana gradnja sigurnosne barijere kroz ovu oblast "prikladno rješenje". Teoretski gledano bageri sada mogu početi sa radom. Riječ je o gorkom udarcu za palestinske stanovnike. Sigurnosna ograda između Izraela i od strane Izraela okupirane Zapadne obale duga je, prema navodima UN-a, oko 708 kilometara. Od toga je oko 62 posto izgradnje zida već završeno. Više od šest godina Palestinci iz doline Cremisan pokušavaju promijeniti putanju kojom je planirana gradnja sigurnosne ograde: Pisanjem peticija i tužbama pokrenutim na izraelskim sudovima, te organiziranjem sedmične vjerske molitve pod otvorenim nebom.

Israel baut Sperranlage zum Westjordanland weiter

Sigurnosna ograda duga je oko 708 kilometara, 62 posto ograde je izgrađeno do sada

Anica Henlein je savjetnica pri katoličkoj organizaciji za zaštitu ljudskih prava Society  St.Yves u Jeruzalemu i zalaže se za pogođene stanovnike: "To konkretno znači da je sud potvrdio gradnju zida. I to tako da će redovnice sa svojom palestinskom školom ostati na palestinskoj strani, ali će biti sa tri strane ograđene zidom. I tako da će ljudi izgubiti svoju zemlju. 58 porodica će izgubiti zemlju."

Susjedni samostan u kojem žive svećenici ostaje nasuprot tome na jeruzalemskoj strani. Pristup drugoj strani i poljima trebala bi omogućiti vrata koja će kontrolirati izraelska strana. Kao jedina mogućnost da bi se sve to spriječilo ostaje pokretanje postupka pred Vrhovnim sudom Izraela. Anica Henlein se nada da će ovaj sud donijeti drugačiju odluku.

Ograničenja u svakodnevnom životu

Gradnja sigurnosne ograde za Palestince znači prije svega mnogo više ograničenja u svakodnevnom životu. Pogođeni su seljaci čija se zemlja odjednom nalazi s druge strane ograde, i stanovnici Jeruzalema koji na ovaj način ostaju odsječeni od svog grada, kaže Ray Dolphin iz Ureda za humanitarnu koordinaciju UN-a u Jeruzalemu. On godinama dokumentira gradnju zida. "Veliki problem je da su hiljade seljaka odsječeni od svoje zemlje. Izraelske vlasti doduše kažu da će poduzeti mjere kojima će olakšati situaciju tako što će primjerice ugraditi kapije i izdavati specijalne prolaznice za seljake. Problem je samo to što je veoma teško dobiti te prolaznice jer se mora položiti test iz sigurnosti i dokazati da posjedujete zemlju."

S druge strane za Izrael je sigurnosna ograda djelotvorna zaštita protiv terorističkih napada. Teški napadi tokom druge Intifade su mnogima još uvijek u glavi. A to je nešto na što se računa, naglašava Peter Lerner, glasnogovornik izraelske vojske:

"Kada se pogleda deset godina unatrag onda znamo da je bilo nemoguće sjediti u jednom kafeu, u autobusu ili otići u kupovinu. Uvijek smo bili izloženi prijetnji da će se neko odjednom raznijeti u zrak. Sigurnosna ograda je, skupa sa drugim vojnim mjerama i operativnim napadima, dovela do toga da Izrael može živjeti u relativnoj sigurnosti i slobodi, kao što je to slučaj svugdje u svijetu."

Sperranlage Israel

Suheir Hashimi svakodnevno gleda zid ispred svoje kuće

Odobrena gradnja duž "Zelene linije"

Ipak, putanja sigurnosne ograde dovela je do napetosti. Najvećim dijelom riječ je o sigurnosnoj žici, a u gradskim područjima o betonskom zidu. Ova ograda se prostire kroz brda i doline, presijeca sela i arapsku četvrt u Istočnom Jeruzalemu. Međunarodni sud pravde u Hagu presudio je 2004. godine da Izrael mora osigurati zaštitu vlastitog stanovništva. No sigurnosna ograda je u skladu sa međunarodnim pravom samo ukoliko se prostire duž tzv. Zelene linije. Riječ je o liniji uspostavljenoj Ugovorom o primirju iz 1949. godine. Izraelska organizacija za zaštitu ljudskih prava međutim polazi od toga da je oko 85 posto žice i zida sagrađeno ili planirano da se sagradi na zaposjednutim palestinskim teritorijama u okviru Zapadne obale - dakle s druge strane ove linije.

I većina Palestinaca ne kritizira postojanje sigurnosne ograde, već njen tok. Među njima i Suheir Hashimi čija se kuća u Istočnom Jeruzalemu sada nalazi na drugoj strani sigurnosne ograde. Prije deset godina je još mogla pješke doći od svoje kuće do susjedne četvrti Al-Tur koja se nalazi u predgrađu Jeruzalema. Danas je put presječen betonskim zidom, kaže Suheir Hashimi koja sa svog balkona gleda na zid:"Kada su počeli sa gradnjom ja sam mislila da to nije stvarnost. Imala sam osjećaj da će postaviti tu nešto betona, ali pravi zid? Ali kada smo onda počeli pratiti izgadnju korak po korak, tek tada sam primijetila kako se polako naš svakodnevni život ograničava. Tek tada mi je postalo jasno da ću sada svakodnevno gledati taj zid ispred mene."

Palestinci strahuju da Izrael putanjom sigurnosne ograde želi stvoriti stanje na terenu kako bi se povezala jevrejska naselja.

"Kada bi se gradilo duž Zelene linije kako bi se odvojili Izraelci i Palestinci onda bi to bilo drugačije. Ali onako kako su to oni ovdje napravili je podjela arapskih četvrti na dva dijela. Gdje je onda terorist? A gdje su Izraelci? Ovdje žive samo Arapi. A zid dijeli arapski svijet", kaže Hashimi.

Sperranlage Israel

Nakon gradnje ograde smanjen je broj napada na Izrael

Manje napada nego ranije

No sigurnosna ograda, izgrađena kao ograničenja za atentatore, u Izraelu važi za uspješan postupak. Posljednjih godina zabilježeno je znatno manje napada nego ranije. No nastavak gradnje sporo napreduje. Do sada je prema procjenama UN-a sagrađeno samo 62 posto sigurnosne ograde. Razlozi za to su, prema mišljenjima eksperata, brojni. Gradnja je skupa, a Vrhovni sud razmatra brojne tužbe kojima Palestinci pokušavaju spriječiti gradnju na svojoj zemlji.

Posljednjih godina su se prijetnje za Izrael promijenile. U susjednoj Siriji se odvija građanski rat, stari režim Hosnija Mubaraka u Egiptu je istorija. Izrael reagira na ove promjene izgradnjom i utvrđivanjem vlastitih granica, kaže izraelski ekspert za terorizam Boaz Ganor: "Trend u regionu ide u negativnom pravcu. Sa Palestincima je situacija sada bolja nego u vrijeme Arafata. Ali ko zna koliko će to dugo trajati? Hamas bi već sutra mogao preuzeti vlast i na Zapadnoj obali. A razvoj događaja u okviru Arapskog proljeća doveo je terorističke elemente poput Al Kaide i selefija na izraelske granice. Sigurnosne ograde su sada kao i ranije važan element u izraelskoj odbrani kako bi se spriječila infiltracija terorista."

Izrael stoga želi biti pripremljen na situaciju koja sve više postaje nestabilna.

Autori: Tania Kraemer / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić