1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Izrael će dobiti tako puno Jerusalima kao nikada u istoriji"

Al Jazeera i Guardian, pozivajući se na 1.600 tajnih protokola palestinske pregovaračke delegacije, objavili da je palestinska strana odustala od zahtjeva da Izrael mora vratiti sve anektirane dijelove Jerusalima.

default

Staro jezgro Jerusalima

"Izrael će dobiti toliko mnogo Jerusalima kao nikada u istoriji", rečenica je iz tajnog dokumenta, koju su prenijeli "Al-Jazeera" i "The Guardian". Bivša izraelska ministrica vanjskih poslova Cipi Livni, koja je bila i šefica izraelske pregovaračke delegacije, svojevremeno je odbila palestinsku ponudu za nagodbom jer Palestinci tada nisu željeli pristati da odustanu od velikih četvrti naseljenih jevrejskim doseljenicima Har Homar i Maale Adumim na jugu i istoku Jerusalima. Dokumenti, koji obuhvataju više od deset godina pregovora u periodu od 1999. do 2010. pokazuju rastuće očajanje palestinske strane s obzirom na nemogućnost konačnog dogovora, ali i strah od rasta političkog uticaja Hamasa.

Mideast Israel Palestinians

Palestinci pristali na sve na šta su moglo pristati

U jesen 2009. je šef palestinske pregovaračke delegacije Saeb Erekat predložio izraelskoj vladi podjelu starog grada -istorijskog jezgra Jerusalima. Izraelskoj strani je prepušteno da uzme pod svoju kontrolu jevrejsku četvrt i dijelove armenske četvrti. Pored toga, Erekat je pristao na zahtjev izraelske strane da se Izrael prizna kao država jevrejskog naroda. Istovremeno je odustao od najvažnijeg i najstarijeg zahtjeva palestinske pregovaračke delegacije a to je povratak palestinskih izbjeglica, koje su u jeku osnivanja izraelske države, uglavnom silom protjerani sa svojih ognjišta. Tako je Erekat pristao na tzv. "izraelsku humanitarnu gestu" da se u periodu od deset godina dozvoli povratak svega 10.000 izbjeglica.

Javna i tajna diplomatija

Službeni stavovi Erekata ali i svih vodećih ljudi iz palestinskog političkog vrha su u suprotnosti sa onim što sadržavaju objavljeni tajni dokumenti. Stoga bi objavljivanje povjerljivih dokumenata moglo itekako oslabiti poziciju palestinskog predsjednika Mahmuda Abbasa, s obzirom da je on od potpisivanja sporazuma iz Osla početkom 90-tih vodio pregovore sa Izraelom i imao glavnu riječ. Britanski list The Guardian je u jednoj analizi naveo da je na djelu "tiho umiranje bliskoistočnih mirovnih pregovora", koje se ogleda u objavljenim, povjerljivim dokumentima.

Saeb Erekat

Šef palestinske pregovaračke delegacije Saeb Erekat

U ljeto 2008. je izraelska vlada pod vođstvom tadašnjeg premijera Olmerta izrazila spremnost da prizna patnje palestinskog naroda. No, Izrael nije bio spreman da za to preuzme odgovornost, niti da obešteti izbjegle i prognane Palestince i isplati im novčanu naknadu za imovinu, koju su morali napustiti. U razgovoru sa američkim posrednikom za Bliski Istok Georgom Mitchellom u januaru 2010. vođa palestinske pregovaračke delegacije Saeb Erekat je pristao na "kreativno rješenje" za Brdo Svetog hrama, ali i na državu, koja bi bila demilitarizovana, što je bio još jedan ključni zahtjev Izraela. Na kraju je Erekat zapitao 77-godišnjeg Mitchela: A šta bi mi to još mogli dati Izraelu?

Autor: Clemens Verenkotte/Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić