1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Između apatije i euforije

Predsjednik Europske komisije dolazi u petak u Zagreb i donosi dobre vijesti – pregovori su uspješno okončani, uskoro započinje proces ratifikacije o prihvaćanju Hrvatske kao 28. članice Europske unije.

default

Nedostatak kvalitetnog informiranja pogodovao predrasudama u vezi sa članstvom u Europskoj uniji.

Demonstrationen gegen das Gerichtsurteil des Internationalen Gerichtshof in Den Haag

Protesti hrvatskih građana nakon presude generalu Anti Gotovini.

Mada je Hrvatska pregovore o pristupanju Uniji željela započeti još i prije, čekalo se na „zeleno svjetlo“ tadašnje glavna haška tužiteljica Carla del Ponte. Tek kada je ona potvrdila da Hrvatska u potpunosti surađuje s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) u Hagu, hrvatski pregovarači su smjeli doći u Bruxelles.

Istovremeno su upravo događaji u Hagu i oko njega ponajviše utjecali na potporu koju su hrvatski građani davali pregovorima. Naime, Bruxelles je svih ovih godina zahtijevao bezuvjetno provođenje istraga i pokretanje postupaka protiv visokih hrvatskih dužnosnika i vojnih zapovjednika koje se smatralo odgovornima za ratne zločine počinjene tijekom Domovinskog rata 1991.-1995. godine. Kako se međutim radilo o ratu u kojem je Hrvatska uspješno obranila svoj teritorij, opće je mišljenje među građanima cijelo vrijeme bilo da pobjednička vojska u stvari ne bi trebala svoje generale i heroje izručivati haškom sudu, ali to čini kao ustupak Europskoj uniji.

Povezanost Haga i Bruxellesa

Tako je, očekivano, podrška najviše padala nakon uhićenja i izručenja generala Ante Gotovine, kao i nakon izricanja nepravomoćne presude kojom je Gotovina osuđen na 24 godine zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja običaja ratovanja i okrutnog postupanja počinjenih tijekom Domovinskog rata. Potpora je u lipnju prošle godine iznosila 53 posto da bi nakon spomenute haške presude u svibnju ove godine dosegnula tek 44.6 posto. Mjesec dana kasnije, prema agenciji Promocija Plus, krivulja se ipak zaustavila na 50,7 posto.

Za očekivati je da će iduće istraživanje javnog mišljenja pokazati još veću potporu, budući je u međuvremenu Hrvatsku posjetio papa Benedikt XVI i tom prilikom poručio kako je „logično, pravedno i potrebno da Hrvatska uđe u EU“. Kako više od 80 posto hrvatskih građana izjašnjava pripadnost Rimokatoličkoj crkvi, papina će poruka snažno utjecati na javno mišljenje, iako se u ovom slučaju radi o marketinškom, a ne demokratskom pristupu problemu kroz kvalitetno informiranje građana, misli dio hrvatskih intelektualaca.

Flash-Galerie Kroatien Besuch Papst Benedikt XVI

Hrvatska: Papa Benedikt XVI sa hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem.

Nedostatak sustavnog i kvalitetnog informiranja je proteklih godina pogodovao brojnim predrasudama u vezi članstva u EU, što su neke manje stranke neuspješno pokušavale iskoristiti tijekom svojih kampanja. Tako se, među ostalim, sugeriralo da će po potpisivanju pristupnog ugovora Brisel zabraniti prodaju nekih tradicijskih prehrambenih proizvoda, ali i da će Hrvatska izgubiti suverenitet nad svojim kopnom i morem.

Brojni hrvatski građani misle da je njihovoj državi mjesto u Uniji prvenstveno zbog geografskog položaja i civilizacijskog naslijeđa, a sam ulazak u „naprednu Europu“ dobrim dijelom shvaćaju i kao dokaz gospodarske i kulturne superiornosti nad ostalim državama nastalim raspadom SFRJ. Dakako, iz ovoga valja izuzeti Sloveniju koja se u Hrvatskoj doživljava kao „mala Austrija“ i koja je zbog toga, smatra se, i prije postala članica.

Brojni strahovi od promjena

Iako se na početku pregovora mislilo da će ulaskom u Uniju u Hrvatskoj poteći med i mlijeko, danas čak i podupiratelji eurointegracija strepe od promjena koje će članstvo donijeti. Već osiromašeni hrvatski građani tako ponajviše strahuju da će ulaskom u Uniju život u Hrvatskoj postati skuplji pa se nerijetko čuje fraza „imati ćemo europske cijene i hrvatske plaće“. Valja napomenuti da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku iznosila tek nešto više od 730 €, dok je ista institucija izvijestila kako je stopa registrirane nezaposlenosti (odnos broja nezaposlenosti i ukupnog broja stanovnika) u travnju bila 18.2 posto.

MSOE Leben in Lika_ Ein serbischer Flüchtling mit seiner Herde

Strah od genetski manipuliranih organizama.

Nadalje, Hrvati strahuju od poljoprivrednih kvota, forsiranja genetski manipuliranih organizama (GMO), prodaje otoka strancima, kolonijalizacije vodnih i šumskih resursa, fluktuacije radne snage, odljeva stručnjaka, a nije im drag ni slobodan protok roba, prvenstveno prehrambenih proizvoda. Zahvaljujući uspješnim kampanjama koje su u prošlom desetljeću provela udruženja gospodarstvenika, hrvatski građani danas najradije kupuju prehrambene proizvode domaćih kompanija. Uvjereni su kako na taj način jedu kvalitetnu hranu, a istovremeno podupiru domaću proizvodnju. Ipak, tek rijetki znaju da vodeći hrvatski brandovi, posebice kada se radi o povrću, već danas prodaju robu koja je velikim dijelom proizvedena u drugim, jeftinijim zemljama.

Na sljedećoj stranici pročitajte o građanskoj apatiji.

Preporuka redakcije