Između Šerijata i ruskog zakona

Ograničena prava žena, poligamija i sklapanje braka s maloljetnicama, takozvano 'ubistvo iz časti' ili pak krvna osveta, samo su neki od primjera kršenja ruskog prava u pojedinim regionima u Rusiji u kojima žive pretežno muslimani. No, moćne elite u tim dijelovima Ruske federacije dopuštaju takvu vrstu kršenja ruskog prava uz obrazloženje da islamska tradicija mora da se poštuje.

"Na Volgi, kao i u Tatarstanu i Baškortostanu, Šerijatski zakon je nešto što pripada prošlosti, ali na Sjevernom Kavkazu se zaista primjenjuje", kaže Ahmet Jarlikapov iz moskovskog Instituta za međunarodne veze. Tako da u Dagestanu imate i Šerijatske sudove čije je sudije birala lokalna zajednica. A njegov rad motri savjet muslimanskih učenjaka. "Oni se po pravilu ograničavaju na sitna kriminalna djela ili svađe između supružnika. Često se tu radi i o podjeli imovine nakon razvoda", kaže Jarlikapov. Ali, ti sudovi, kaže ovaj ekspert za Kavkaz, nisu kompetentni jer u ovom regionu je vrlo malo onih koji dobro poznaju islamsko pravo.

Pitanja nasljedstva i zakon o razvodu

Ljudi se često okreću islamskom pravu kako bi riješili međusobne konflikte. No, pravnica Lejla Džabarova govori kako, kada je riječ o porodičnom pravu, postoje ogromne razlike između islamskog i ruskog prava. I ona je muslimanka i radi u jedom ruskom sudu. "U Rusiji dijete nakon razvoda najčešće ostaje kod majke. Ali, prema islamskom pravu dijete može da ostane kod nje samo dok se ponovo ne uda. Jer, očuh važi za stranca s kojim naprimjer djevojčica ne bi smjela živjeti u istoj kući", objašnjava pravnica. To pravilo međutim ne važi ako je dječak u pitanju.

Oprečnosti postoje i kod nasljednog prava. Prema ruskom pravu postoji mogućnost ostavljanja testamenta, ali prema Šerijatskom zakonu to nije moguće. "Ako porodica ima sina onda on dobija najveći dio nasljedstva. A kćeri dobijaju jedan veoma mali dio", kaže Džabarova.

Različit pogled na poligamiju

U suprotnosti sa ruskim zakonodavstvom je i poligamija koja pak prema Šerijatskom zakonu nije zabranjena. Ahmet Jakupov naglašava da je među ruskim muslimanima mnogoženstvo mnogo rjeđe nego što se misli. "To je u velikoj mjeri preuveličano. Jer, to je samo u Ingušetiji široko rasprostranjeno. Ali, ni tamo nema više od sedam procenata takvih brakova koje ne priznaje ruski zakon. U Dagestanu je taj broj još manji", smatra ovaj ekspert.

Roman Silantjev, stručnjak za religiju smatra da se mnogoženstvo događa samo u određenim situacijama. "Kada, naprimjer, jedna žena izgubi muža, nju muškarac može da uzme za drugu ženu, kako se ne bi sama nosila sa svim problemima. Ja lično za takve slučajeve imam razumijevanje."

Lejla Džabarova tu naglašava da jedan muškarac može uzeti drugu ženu samo uz saglasnost svoje prve žene. "Najčešće se događa da ta žena, ako je vjernica, pristaje na to. Naravno da ona ne želi ni sa kim dijeli svog supruga, ali ljubav prema Bogu je jača", smatra Džabarova. Ona podvalči da je u tom slučaju najvažnije da se obje žene slože sa takvom odlukom.

Najkomplikovanije je u Čečeniji

Najveći problemi u slučaju primjenjivanja islamskog zakona na prostoru Ruske federacije su u Čečeniji. "Najteže povrede ruskog zakonodavstva se događaju kada je riječ o krvnoj osveti i ugnjetavanju žena", izvještava Jelena Burtina iz humanitarne organizacije za izbjeglice "Civilna podrška". Ona kaže da se mnoge žene, koje izbjegnu iz Čečenije, obraćaju upravo njima. Njima najčešće prijeti "ubistvo iz časti" ako ih članovi porodice optuže za malverzacije. "U Čečeniji se 'ubistva iz časti' i krvna osveta ne kažnjavaju. Tek nedavno je jedan otac pozvan na odgovornost zato što je ubio svoju kćerku", kaže ova aktivistkinja za ljudska prava.

Prema njenim riječima, Kremlj je previše popustljiv prema čečenskom rukovodstvu. Ona je uvjerena da predsjednik Ramzan Kadirov i njegovo okruženje koriste islamsku tradiciju samo kako bi postigli svoje ciljeve, ojačali sopstvenu vlast i zataškali zlostavljanja. "Oni tumače tradiciju na svoj način i odbacuju sve ono što njima ne ide u korist", kaže Burtina.