1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izložba o Srebrenici i "krečenje" istorije

Crnogorski zvaničnici rado kažu kako su prvi koji su usvojili Deklaraciju o osudi genocida u Srebrenici, ali nerado govore o svojoj odgovornosti za zločine. Sa ili bez toga, u Podgorici je otvorena izložba o Srebrenici.

Ranko Krivokapić na otvaranju izložbe

Ranko Krivokapić na otvaranju izložbe

„Zločini tokom rata u Bosni i Hercegovini nisu bili slučajni, a odgovornost za njih snose elite, a ne obični ljudi“, rekao je predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić. On je, otvarajući u zgradi Skupštine Crne Gore izložbu pod nazivom „Masovne grobnice u BiH”, kazao da slike često govore mnogo jače od riječi.

Poslanici crnogorske skupštine u obilasku eksponata

Poslanici crnogorske skupštine u obilasku eksponata

„Te stvari dešavale su se zbog grešaka, predrasuda i pogrešnih istorija koje lako tolerišemo u mirnim vremenima“, istakao je Krivokapić, koji je, inače, lider Socijaldemokratske partije, koja se protivila ratu na prostorima bivše Jugoslavije.

Prema njegovim riječima, loše stvari dešavale su se i zbog slabosti da se prizna strah. „Plašili smo se reći da je moj rod, vjera i nacija - zla, kada radi zlo, a političari su se bojali da uzmu snagu odluka u svoje ruke“, naveo je on.

Krivokapić je podsjetio da je Crna Gora prva država u regionu čija je Skupština, 9. jula 2009. godine, usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici. „Neka je slava svim žrtvama, a one su svih vjera i nacija u BiH i neka Crna Gora da svoj doprinos našem Balkanskom domu da to zlo vrijeme odložimo što dalje“, kazao je predsjednik crnogorskog parlamenta.

Crna Gora Miloševićev saveznik

No, nije tako bilo tokom čitavog trajanja rata u Bosni i Hercegovini. Crna Gora, u kojoj je i danas na vlasti gotovo ista politička garnitura kao početkom devedesetih godina 20. stoljeća, bila je vjerni saveznik Miloševićeve Srbije. Zato se njena vlast snažno protivi donošenju zakona o lustraciji, a neki analitičari tvrde da nastoji da „okreči“ istorijsko pamćenje.

Najviši predstavnici Crne Gore sjedjeli su u Vrhovnom savjetu odbrane tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, čiji su oficiri i vojnici ratovali u BiH, Radovan Karadžić je cijelo vrijeme toplo priman u rodnoj Crnoj Gori, čak su mu uručivane i književne nagrade, crnogorski građani istakli su se i u zločinima u BiH. Onda kada su se frontovi „širili kao harmonika“ u narodu je postojala široka podrška ratu. Tek 1997. godine zvanična Crna Gora okrenula je leđa Miloševiću.

Politička zloupotreba Srebrenice

U Podgorici nastoje da izbjegnu razgovore o vlastitoj odgovornosti za zločine

U Podgorici nastoje da izbjegnu razgovore o vlastitoj odgovornosti za zločine

„Kada se iz ove perspektive sagleda Deklaracija o Srebrebnici koju je lane usvojila Skupština Crne Gore, priča se svodi na političku zloupotrebu ovog akta, čija je suština da osudu zločina u Srebrenici iskoristi istovremeno za pranje krvave ratne prošlosti crnogorskog političkog vrha (Đukanović, Bulatović, Marović) i njene uloge u najvećem zločinu počinjenom u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. No, ovo je efekat kratkog dometa“, kaže novinar Sonja Radošević.

Ona ističe da se ovim činom izbjegavanja crnogorske vlasti da ukaže na svoju ulogu u agresiji i genocidu u BiH, da se suoči sa svojim likom u ogledalu, zapravo negira zločin, a teret odgovornosti za ta dešavanja prenosi se i na još nerođene generacije.

Pranje ruku od svega

Isti je stav lidera antiratnog pokreta u Crnoj Gori Slavka Perovića. On je nedavno kazao da su „izvršioci i saveznici Miloševićeve politike razaranja Vukovara, pohare Konavala, opsade i ubijanja grada Sarajeva, pokolja u Srebrenici… preko noći ’oprani’ u demokrate, te dodao: „Za nagradu ostavljena im je apsolutna vlast i mogućnost da švercom i pljačkom Crne Gore uvećaju basnoslovnu već nagomilanu krvavu ratnoprofitersku stečevinu.“

Napominjući da je crnogorska državna televizija prije 15 godina objavila da je Srebrenica oslobođena, sarajevski književnik crnogorskog porijekla Marko Vešović kaže da današnja Crna Gora još bježi od stvarnosti. „Ja ne mogu na to da utičem, ali ja neću ništa da zaboravim“, poručuje on.

Petnaestogodišnjici genocida u Srebrenici, u ime Crne Gore, pristustvovaće njen predsjednik Filip Vujanović.

Autor: Mustafa Canka

Odg. ur.: A. Slanjankić