1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Izgubljeno destljeće eurozone

Kriza eura je prigušena, ali nije riješena. Politika nema hrabrosti i mašte da u korijenu riješi probleme. Izgleda da će se i ubuduće raditi bez konkretnog plana. Integracija eurozone se očito odgađa do nove krize.

Sve je pitanje perspektive. Za Rolfa Straucha iz Upravnog odbora ESM-a (Fonda za spas evra) politika i Europska središnja banka (ESB) su dokazali da su sposobni djelovati kad je to potrebno. Eurozona je prebrodila recesiju, krizne zemlje su povećale izvozni volumen i smanjile budžetske deficite, kazao je Strauch na 14. Okruglom stolu o finansijskim tržištima koji se u ponedjeljak (10.11.) održao u Frankfurtu na Majni.

Japan u Evropi

Ulrich Kater

Ulrich Kater: "Monetarna unija nalazi se usred izgubljenog desetljeća"

Za Ulricha Katera, glavnog ekonomistu DekaBanke i domaćina skupa, monetarna unija se nalazi usred izgubljenog desetljeća. Konjunkturni rast evrozone je od 2008. do 2014. godišnje iznosio samo 0,1%. Strah od deflacije se konkretizuje. Stanje u eurozoni sve više podsjeća na situaciju u Japanu, zaključuje Kater.

"Problemi koji su doveli do krize eura, na primjer visoka stopa zaduženja nacionalnih ekonomija, još nisu riješeni", izjavio je Kater za DW. Krizne zemlje poput Grčke, Irske, Španije i Portugala su doduše poboljšale nivo konkurentnosti, primjećuje Jürgen Matthes iz Instituta njemačke privrede (IW) u Kölnu. OECD je zaključio da su te države među onim industrijskim zemljama koje su najmarljivije u provođenju reformi.

Ipak, reforme nisu plod njihove velike želje za promjenama postojećeg stanja. Reforme su bile preduvjet za dobijanje kredita ESM-a. Menadžer Fonda Rolf Strauch tvrdi da se iz ESM-a još može „podijeliti“ 450 milijardi eura. To je više nego dovoljno za pomoć zemljama poput Cipra. Ali i premalo novca u slučaju da pomoć zatreba velikim zemljama eurozone poput Francuske ili Italije.

Francuska zabrinjava

Upravo su te dvije velike zemlje trenutno razlog najvećih briga. Dok se privredni pokazatelji u Italiji stabiliziraju na niskom nivou, produbljuje se kriza u Francuskoj. „Francuska je po mom mišljenju najveći izvor briga zato što se u toj zemlji u posljednjih 10-15 godina u suštini nije dogodilo ništa, zato što se tamo nije shvatilo poruke procesa globalizacije“, kaže direktor IW-a Michael Hüther.

Činjenice govore za sebe: „U Francuskoj nema sektora srednje velikih preduzeća. Udio industrije iznosi maksimalno 11%. To je polovina industrijskog udjela u Saveznoj Republici Njemačkoj. Uopšte nema značajnijeg izvoza“, kaže Hüther u intervjuu za DW.

Michael Hüther Direktor des Instituts der Deutschen Wirtschaft Köln

Michael Hüther: "Francuska je najveći izvor briga"

Slaba i neuviđavna Francuska opteretila bi cijelu Evropu, dodaje naš sagovornik. Umjesto da same uzmu stvar u svoje ruke, Francuska i Italija se nadaju pomoći ESB-a. A šef Europske središnje banke Mario Draghi ih nije razočarao. Nakon posljednje sjednice Vijeća ESB-a više nema sumnje da će ESB bankama pokupovati rizične vrijednosne papire ali i – državne obveznice. Michael Hüther smatra da se tom politikom ESB nalazi na putu da postane klasični „Bad Bank“.

"Ako se radi o papirima s visokom vrijednošću, onda ih se može prodati i na tržištu. Ali ako su to papiri lošeg kvaliteta, onda se ESB pretvara u Bad Bank. To nije njena zadaća.”

Bad Bank usred Evrope

„Bad Bank“ na europskoj razini za Ulricha Katera i ne bi bila tako loša ideja. U bilancama evropskih banaka, kako je pokazao i nedavni „stres-test“ ESB-a, još uvijek se skrivaju ogromne svote rizičnih kredita. Europski „Bad Bank“ bi mogao pomoći ako neka zemlja nije u stanju sama sanirati finansijski sektor.

„To je djelomično već i provedeno, u slučaju Španije. ESM je sličnu funkciju preuzeo kod španskih banaka”, dodaje Kater. I podsjeća koliko su važni preduslovi pod kojima se “posao” realizuje.

A to konkretno znači da se poboljšanje u financijskom sektoru mora povezati s poboljšanjima u sektoru „realne“ privrede. Ako se ništa ne napravi, onda prijeti opasnost da se ponovno osjeti “japansko iskustvo”, naglašava ekonomist DekaBanke. Tamo je naime loš kvalitet financijskog sustava na duži rok opterećavao i konjunkturne perspektive. Iz Japana je poznat pojam takozvanih “zombie” banaka, banaka koje su u načelu nelikvidne, ali i dalje postoje i djeluju.

Po mišljenju Ulricha Katera poželjni bi bili i zajednički investicijski projekti s ciljem integracije monetarne unije. Ali u ovom trenutku političari se oko toga baš i ne trude. „Možda ćemo odlučnije korake po tom pitanju doživjeti tek kod novog zaoštravanja krize.“

Preporuka redakcije