1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Izgon iz Njemačke po brzom postupku

Njemačka uvodi ubrzani postupak provjeravanja zahtjeva za azil izbjeglica s Balkana, o čemu pišu listovi na njemačkom jeziku. Tisak se, osim toga, osvrće i na napeto stanje u Makedoniji.

Potražitelji azila iz zemalja Zapadnog Balkana bi se ubuduće u Njemačkoj trebale tretirati po posebnom postupku, piše berlinski Tageszeitung (taz). List pojašnjava da je to u utorak (12.05.) objavio njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière te da ministrov koncept, kojega je sam nazvao "Balkanskim procesom", predviđa da potražitelji azila iz tih zemalja do njihovog izgona ostanu u prvim, prinudnim prihvatilištima. "Dosad su sve izbjeglice nakon određenog vremena iz tih prihvatilišta preseljavane u izbjegličke kampove. S ovim izmjenama de Maizière želi rasteretiti općine", pojašnjava taz i dodaje da je polovica izbjeglica koje su ove godine stigle u Njemačku, "iz zemalja jugoistočne Europe poput Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije ili Srbije. Zakonsku osnovu za ubrzani proces je njemačka vlada stvorila prošle godine kad je Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Makedoniju kategorizirala kao 'sigurne zemlje'. Dalje je de Maizière najavio da ubuduće za izgon potražitelja azila čiji je zahtjev odbijen neće biti zadužene savezne pokrajine. Taj zadatak će prije svega preuzeti savezna policija."

Thomas de Maizière

Thomas de Maizière

Berliner Zeitung se u svome članku pod naslovom "Ubrzani proces za izbjeglice s Balkana" također osvrće na de Maizièreove najave, te piše kako je ministar također najavio da bi se broj uposlenih u Saveznom uredu za migracije i izbjeglice trebao znatno povećati, naime s 2.200 na 4.200 uposlenih, kako bi se moglo primijeniti ubrzani proces provjere zahtjeva za azil. "To je i potrebno, jer bi broj zahtjeva za azil od oko 200.000 prošle godine, trebao narasti na oko 450.000 ove godine", piše Berliner Zeitung.

Višegodišnja blokada Makedonije uzrok sukoba?

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se osvrće na napeto stanje u Makedoniji nakon prošlotjednih prosvjeda u Skopju i sukoba u Kumanovu. FAZ tako u svom članku pod naslovom "Rastu frustracije u Makedoniji" piše da, ako je suditi prema izjavama makedonskog predsjednika Đorđa Ivanova koji Zapadu pripisuje sukrivnju za pucnjavu u , onda nasilni sukobi imaju i gospodarsku pozadinu.

Policajci na ulici u Kumanovu patroliraju

Nakon sukoba u Kumanovu proteklog vikenda

"Ivanov je kazao da je za izbijanje nasilja na koncu kriva desetogodišnja 'blokada' koja sprječava da njegova zemlja pristupi Europskoj uniji i NATO-u. 'Besmisleno je stvarati izravnu vezu između nedavnih događaja i zakašnjelog pristupa', kaže Vladimir Gligorov, ekonomist na bečkom Institutu za međunarodne ekonomske usporedbe i sin prvog predsjednika Makedonije Kire Gligorova. 'Ali je istina da Zapad svojom taktikom zavlačenja pospješuje frustracije te ujedno sebi uskraćuje mogućnost umjerenog posredovanja u Makedoniji.' Gligorov je s tim u svezi podsjetio na to da su izgledi u pristup EU-u 2001. godine smirili situaciju koja je tada prijetila da eskalira. Te godine su Makedonija i Europska unija potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Hrvatska je iste godine potpisala takav jedan sporazum i 2013. je primljena u EU. Makedonija je daleko od tog koraka", piše FAZ podsjećajući na sporove s Grčkom i Bugarskom, što, između ostalog, sprječava dalje napredovanje Makedonije na putu prema Europskoj uniji, iako je, kako naglašava Gligorov, njegova zemlja ispunila sve uvjete za početak pristupnih pregovora.

"Zemlja na gospodarskom planu stoji bolje nego susjedne EU članice Bugarska i Grčka. 2014. je bruto domaći proizvod realno narastao za 3,5 posto. To je u EU-u pošlo za rukom samo Mađarskoj. Za 2015. se očekuje isti rast, što bi samo mogla dostići Poljska. Financije važe kao relativno solidne, ali je stopa nezaposlenosti od 28 posto uznemirujuće visoka. Na političkom planu je zemlja nestabilna. 'Vlada monopolizira moć i novac i to dovodi do velikih napetosti', zaključuje Gligorov", prenosi FAZ.


Preporuka redakcije