Izgledi za dogovor na summitu sve manji

Britanski premijer Blair nakon nekoliko susreta konstatirao je da među europskim partnerima prevladava veliko razilaženje u mišljenju, dok je predsjedavajući Europskog vijeća Juncker uputio posljednji apel oko financija, a kancelar Schröder pozvao na postizanje dogovora.

Britanski premijer Tony Blair odbacio je kategorički prijedlog luxemburškog predsjedništva o zamrzavanju britanskog rabata. Time su izgledi za postizanje dogovora na predstojećem summitu oko srednjoročneg financijskog okvira jednaki nuli. Blair je naglasio kako bi zamrzavanje rabata Veliku Britaniju u razdobolju od 2007. do 2013. godine koštalo između 25 i 30 milijardi eura, što je, kako kaže britanski premijer, za London neprihvatljivo. Velika Britanija od 1984. godine ima popust od prosječno 4,6 milijardi eura godišnje na uplate u europski proračun, a razlog je što Velika Britanija nema gotovo nikakve koristi od subvencija za poljoprivredu. Kancelar Schröder je naglasio kako je postizanje dogovora oko financija od velike važnosti ističući spremnost Njemačke na postizanje kompromisa.

Predsjedavajući Europskog vijeća Juncker u pismu što ga je uputio uoči sastanka na vrhu svim sudionicima naglasio je kako će „europski građani s posebnom pozornošću pratiti što će se događati na summitu od kojeg očekuju odgovore i akciju“. Juncker je priznao da se summit održava u za Europsku Uniju vrlo teškom trenutku.

Istodobno sve je više naznaka za zamrzavanje ustavnog sporazuma. Tako je i predsjednik Europske komiisje Jose Manuel Barroso izjavio kako bi odgoda ratifikacije Euroskog ustava bila najbolje rješenje. Švedska i Danska najavile su odgodu ratifikacije ukoliko se na summitu ne pronađe sveobuhvatno rješenje i izlaz iz ustavne krize, a i na tom polju izgledi su jednaki nuli.

Za produženje procesa ratifikacije založio se pak potpredsjednik Europske komisije, povjerenik Günter Verheugen koji je među ostalim za trenutnu krizu Europske Unije pronašao i krivca – globalizaciju.

Predstojeći summit u Bruxellesu prvi je sastanak šefova 25 država i vlada članica Europske Unije nakon što su Francuzi i Nizozemci odbacili ustavni sporazum. Sastanak na vrhu se stoga smatra testom sposobnosti vlada članica da unatoč teške krize europske integracije postignu konsensus oko najtežih pitanja.