Izdaci za vojsku samo na Zapadu nisu u porastu | TEME | DW | 14.04.2014
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Izdaci za vojsku samo na Zapadu nisu u porastu

Dok Zapad štedi, ostale zemlje povećavaju izdatke za vojne svrhe, zaključak je istraživanja Švedskog instituta za istraživanje mira. Ipak, detalji ove studije otkrivaju zanimljive pojedinosti.

Izdvajanja za vojne svrhe na svjetskoj razini su smanjena za 1,9 posto. To se u prvom redu dogodilo zbog američkog smanjivanja ove vrste izdataka, posebno nakon povlačenja iz Iraka. Da se to nije dogodilo izdvajanja bi svakako bila povećana, piše u studiji Švedskog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

Kako SAD same izdvajaju 1.747 milijardi dolara, što je više od jedne trećine novca namijenjenog za vojne svrhe, to je imalo veliki uticaj na godišnji statistički izvještaj švedskog instituta. Statistika inače obuhvata sve dostupne informacije o nabavci oružja, izdvajanjima za plate vojnika, kadrovske i administrativne troškove, istraživanja, održavanje i izgradnju. Prošle godine je, prema rezultatima studije, većina zemalja povećala izdvajanja za vojsku.

NATO jača uprkos mjerama štednje

Samuel Perlo-Freeman: Iznosi koji se ulažu u vojsku za mnoge zemlje nisu bili dostupni

Samuel Perlo-Freeman: Iznosi koji se ulažu u vojsku za mnoge zemlje nisu bili dostupni

Nisu samo SAD one koji štede. I druge zemlja članice NATO-a prošle godine su, izuzev Poljske i Njemačke, zbog ekonomske krize, smanjile izdatke. Uprkos štednji, NATO je i dalje po ovom pitanju troši najviše novca: „Kada se saberu cifre izdataka članica NATO-a, ponovo suma vojnih izdataka iznosi dvije trećine ukupne potrošnje“, ističe profesor Michael Brzoska šef Instituta za istraživanje mira i sigurnosnu politiku u Hamburgu.

Ruski vojni planovi

Neuravnoteženost bi se mogla objasniti i ruskim vojnim planovima. Prvi put je u posljednjih 15 godina izdvajanje Rusije, u odnosu na bruto nacionalni dohodak, veće od američkog. „Po tome se vidi da Rusija ulaže posebne napore u tom pogledu i da nastoji ponovo postati vojno jaka“, kaže profesor Michael Brzoska. Rusija pri tome ima potrebu i namjeru da revitalizuje svoju vojnu industriju koja je još od 1990. godine na koljenima.

Grafika ulaganja u vojne svrhe za 2013. sa iznosima u američkim dolarima

Grafika ulaganja u vojne svrhe za 2013. sa iznosima u američkim dolarima

Brzoska naglašava da je Rusija još uvijek druga najveća nuklearna sila i da su njene vojne trupe ubrajaju u najveće na svijetu. S druge strane, ta zemlja se po opremljenosti, dodaje on, mora nazvati „srednje jakom silom“, ali je ona pak superiorna u poređenju sa Ukrajinom, Gruzijom ili baltičkim zemljama.
U ukupnom poretku studije o naoružavanju SIPRI-ja se Rusija nalazi na trećem, a Kina na drugom mjestu, iako se u njenom slučaju moralo baratati procjenama, jer nisu bili dostupni stvarni podaci.

Kina-azijska supersila

Iznos kineskih ulaganja je bio veoma nejasan, ističe Samuel Perlo-Freeman, vođa SIPRI studije. Zbog toga je i teško reći na što su bila utrošena sredstva za vojnu industriju Kine. Rast kineskih izdvajanja od 7,4 posto između ostalog predstavlja i više novca za plate vojnika i njihov smještaj. „Oni u tome definitivno povećavaju izdvajanja i za oružje i trening“, kaže Perlo-Freeman.

Porast potrošnje u vojne svrhe se treba posmatrati i u kontekstu američke hegemonije poslije Hladnog rata. „Te zemlje nisu bile nimalo sretne u sistemu u kome su SAD kroz svoju vojnu superiornost praktično sve diktirale“, kaže on.

Poljska i Njemačka su, uprkos mjerama štednje, povećale ulaganja u vojsku

Poljska i Njemačka su, uprkos mjerama štednje, povećale ulaganja u vojsku

Netransparentnost na Bliskom Istoku

Na Bliskom istoku je i 2013. nastavljen rast vojna potrošnja. Ovaj trend nije povezan samo sa sigurnosnom situacijom već i sa još uvijek visokim prihodima od trgovine naftom. Saudijska Arabija sa svojim ulaganjima u vojsku zauzima četvrto mjesto na svijetu.

Visoki izdaci, prema mišljenju Perlo-Freemana, imaju potpuno druge razloge od očekivanih strateško-vojnih: „Ulaganja u vojsku su također jedna mogućnost da se novac od nafte prenese na privatne račune. To se može posmatrati i kao način da se ova ulaganja učine atraktivnijim. Generalno su izdvajanja u tom regionu veoma netransparentna. Za prošlu godinu nije bio dostupan uvid u prave iznose za Iran, Katar, Siriju, Jemen i Ujedinjene Arapske Emirate.“

Rastuće tržište Afrike i Centralne Amerike

Afrika je povećala vojnu potrošnju za 8,3 posto. Južno od Sahare recimo Angola izdvaja više na vojsku od Južne Afrike. U Sjevernoj Africi Alžir u vojsku upumpava novac od nafte i gasa: u 2013. je taj omjer bio veći od 10 milijardi američkih dolara i to je najveća suma koju je za vojsku izdvojila neka afrička zemlja.

U Centralnoj Americi, posebno u Nikaragvi, Gvatemali i Hondurasu, također je povećana vojna potrošnja. To se događa uglavnom zbog rata protiv narko kartela. U Latinskoj Americi, kako još stoji u izvještaju, ta potrošnja je zabilježila tek umjeren rast.

Ogledalo društva

Uopšte, ističe Perlo-Freeman, će brojke ulaganja u vojsku nastaviti rasti. To je povezano sa rastućim ekonomijama mnogih zemalja, čime se istovremeno smanjuje udio tih izdvajanja u bruto nacionalnom prihodu. "Ako privreda raste i svima ide bolje, onda je i vojnicima također bolje", ističe ekspert SIPRI-ja.

Vojska je najčešće ogledalo političkih odnosa i ona nije bolja, ali ni gora od ostale elite, smatra Michael Brzoska. On oočekuje da će se u narednim godinama nastaviti taj trend . "Mi i u mnogim drugim područjima vidimo preokrete u svjetskoj politici", naglasio je on i istakao da se važnost Zapada u odnosu na stanovništvom bogate zemlje poput Kine, Rusije i Indije općenito smanjuje. "To je nešto što se može očekivati ako se pogleda i rast broja stanovnika", zaključuje Brzoska.

Helle Jeppesen / Faruk Šabanović
Odgovorna urednica: Zorica Ilić