1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

„Izbrisani“ Slovenci dobivaju državljanstvo natrag

Slovenski parlament je donio Zakon o reguliranju statusa državljana iz republika bivše SFRJ. Slovensko državljanstvo će moći ponovno steći oni koji su ostali bez njega nakon neovisnosti a u međuvremenu nisu stekli drugo.

Ljubljana

Ljubljana

Nakon osamostaljenja Slovenije, oko 26 tisuća ljudi iz drugih bivših jugoslavenskih republika ostalo je bez državljanstva ili prava na boravak u Sloveniji. Neki su u međuvremenu status riješili dobivanjem dozvole prebivališta. Novi zakon, kojim bi se napokon riješila nepravda stara 20 godina, mogao bi se tako odnositi na oko 13 tisuća osoba. Među izbrisanima najviše je, prema procjenama, Srba,

Karta Jugoslavije s istaknutom Republikom Slovenijom

Najviše pogođeni Srbi, Bošnjaci, Albanci i Hrvati

Bošnjaka, Albanaca i Hrvata. Nitko, međutim, ne zna koliki je točan broj jer, navodno, evidencija izbrisanih nije vođena po nacionalnom ključu.

Brisanje kolektivno, ali je vraćanje individualno

Ministrica unutarnjih poslova Katarina Kresal izjavila je kako se zakonom rješava pitanje nezakonitog brisanja državljana republika iz bivše SFRJ koji su u Sloveniji živjeli prije osamostaljenja te da je u skladu s pravorijekom Ustavnog suda koji je tu problematiku definirao prije sedam godina. Iako je zakon o izbrisanima izrazito restriktivan – ne predviđa ni obeštećenja za žrtve – naišao je na žestoku kritiku slovenske nacionalističke desnice, koja tvrdi da će se zakonom okoristiti špekulanti i agresori.

Sve donedavno službena je Ljubljana tvrdila kako je izbrisano oko 18 tisuća ljudi, da bi se nakon što je tamošnje ministarstvo unutarnjih poslova provelo temeljitu reviziju utvrdilo kako se radi o otprilike 25.300 ljudi. Oni koji dosad nisu uspjeli na ovaj ili onaj način riješiti svoj status, imat će rok od tri godine da to učine. I to isključivo u individualnom postupku, jer zakon ne predviđa kolektivno vraćanje oduzetih prava, premda je brisanje bilo kolektivno.

Brdo papira - birokracija

Svaki zahtjev za vraćanjem državljanstva će se pojedinačno razmatrati

Novost je da će pravo na stalni boravak dobiti i djeca izbrisanih.

Slovenski „etnički birokratski čistači“

U Sloveniji, međutim, još nema političke volje za ispravljanje nepravde što su je slovenski „birokratski etnički čistači“ počinili 26. veljače 1992. godine. Dok za liberalni Zares izbrisani predstavljaju „najveće kršenje ljudskih prava u samostalnoj Sloveniji“, šef opozicije Janez Janša tvrdi kako zakon u isti koš stavlja anonimne građane i generale JNA, koji su krivi za izgubljene živote. Dok Janša predlaže pooštravanje kriterija izbrisanima za stjecanje statusa, vođa ultranacionalista, Zmago Jelinčič, tvrdi kako pak uopće nije bilo izbrisa, pa ne može biti ni izbrisanih. Zastupnik Zaresa, Vito Rožej, na tu je tvrdnju Jelinčiču uzvratio kako neki i danas tvrde i da nije bilo holokausta.

I dok političke prepirke traju, za izbrisane ostaje gorka činjenica kako nakon svih godina borbe za svoj status, oni taj status tek trebaju ostvariti. A za pretrpljenu bol i poniženje nemaju pravo na ikakvu novčanu odštetu.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: Marina Martinović