1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izbori u Turskoj i Kurdi

Vladajućoj AKP u Turskoj predstoje teški izbori. Jer, da li će ta stranka moći da nastavi da upravlja državom kako hoće, zavisi od izbornih rezultata prokurdske stranke HDP.

U Turskoj na izborima za stranke važi cenzus od deset odsto. Da bi izbjegle ovaj zakon, manje stranke često nastupaju kao "nezavisni" kandidati. Ove godine je drugačije. Barem je to tako sa prokurdskom "Demokratskom partijom naroda" (HDP) koja zvanično ide u trku na izborima 7. juna. "Biće uzbudljivo, jer ako HDP pređe prag od 10 odsto, totalno će se preokrenuti raspodjela mjesta u parlamentu", kaže Behlil Ozkan, profesor politike na univerzitetu Marama u Istanbulu.

Mirovni proces sa PKK

Na kocki je krhko primirje koji je 2012. dogovoreno između zabranjene "Radničke partije Kurdistana (PKK)" i Turske. Sukob je dosada koštao života 40.000 ljudi i niko ne želi povratak neprijateljstava. HDP se nezvanično smatra političkim ogrankom PKK, koja se nalazi na listi terorističkih grupa u Turskoj, EU i SAD.

Recep Tayyip Erdogan Präsident Türkei Rede

Erdogan

Zamjenik premijera Jalcin Akdogan izjavio je da bi ulazak HDP u parlament značio rizik za ionako krhki mir. "Ako AKP izgubi glasove, jer je HDP prešao cenzus, to neće doprinijeti konačnom rješenju sukoba", rekao je Akdogan u televizijskom obraćanju.

HDP ima veliki priliv u jugoistočnoj Turskoj, gdje živi veliki broj Kurda. Rukovodstvo PKK se doduše odreklo nasilja, ali odbija da položi oružje, dok vlada ne donese obećane reforme za manjine.

Simpatizeri PKK u HDP

Bivši profesor prava i kandidat HDP Mithat Sancar nedavno je izjavio da bi potencijalni ulazak njegove stranke u parlament značio mogućnost za rješavanje tursko-kurdskog sukoba u parlamentu.

To je jedini način da se kurdski nacionalisti ubijede da sukob sa Turskom mora da se riješi politički. Vojno, nasilno rješenje ne dolazi u obzir. "Moramo da uđemo u parlament, kako bi se spriječilo izbijanje nasilja", kaže Sancar. "Baza naše stranke su simpatizeri PKK. To je sociološka činjenica, a ne naš politički izbor."

Kao protivtežu HDP, vladajuća AKP je stoga na jugoistoku zemlje postavila kandidate koji imaju jaku vezu sa kurdskim nacionalnim pokretom. Nakon što je prokurdska stranka 2009. godine sudski zabranjena, Orhan Miroglu više nije smio da bude politički aktivan. Ove godine, on je kandidat AKP u pokrajini Mardin na jugoistoku Turske. Tenzije su velike i postoji mogućnost da ponovo dođe do nasilja, kaže Miroglu.

U pitanju je budućnost Erdogana

Ali, na predstojećim izborima važnu ulogu igraju i ciljevi turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. On je 2014. godine apsolutnom većinom izabran za predsjednika, rekavši potom da želi da bude jak "izvršni" predsjednik. Sadašnji ustav daje mu samo ograničen prostor za manevrisanje. Od tada, on pokušava da promijeni ustav kako bi proširio svoju vlast kao predsjednika.

Ali, AKP bi trebalo da ima najmanje 400 od 550 mjesta u parlamentu da bi mogla sama da promijeni ustav. Sudeći po nedavnim prognozama, šanse za to nema, jer AKP bi mogla da osvoji 40,5 do 42 odsto glasova. Daleko manje nego što predsjednik želi.

Pro-kurdische Demonstration in Istanbul 01.11.2014

Kurdski protesti u Istanbulu

Ako HDP uđe u parlament, to će oslabiti poziciju AKP i osujetiti Erdoganove planove. Njegovi saveznici vjerovatno više ne bili u stanju da spriječe parlamentarnu istragu o navodima o korupciji u krugu Erdogana. "Ako AKP bude imala manje od 276 poslanika u parlamentu, moraće da formira koaliciju. Tada će optužbe za korupciju biti proslijeđene Ustavnom sudu", kaže Behlil Ozkan. S obzirom da su tri opozicione stranke već pozvale na istragu, to bi značilo velike probleme za Erdogana i njegovu stranku.

Ovaj članak je nastao uz logističku podršku Platforme za nezavisno novinarstvo ( P24 ) http://platform24.org/en/about-us, iz Istanbula koja se zalaže za nezavisno izvještavanje u Turskoj.