1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izbori u Rusiji: Demokratičniji ali pod kontrolom Kremlja!

Roman Goncharenko18. septembar 2016

Nakon optužbi za izborne manipulacije i prevaru, Kremlj se potrudio da parlamentarne izbore u nedjelju (18.9.) prikaže slobodnim. Uprkos demokratske fasade, mnogi eksperti vjeruju da će Kremlj imati presudan uticaj.

https://p.dw.com/p/1K46r
Russland Parlamentswahlen Wahlkampf Einiges Russland
Foto: picture-alliance/dpa/Y. Kochetkov

"Ujedinili smo se kako bi pokrenuli postupak protiv Putina za udaljavanje sa funkcije - to je naš glavni cilj", kaže bradati muškarac, koji je prešao pedesetu. Ovakve riječi su se u posljednje vrijeme rijetko mogle čuti pred milionskom publikom u Rusiji. Izgovorio ih je Vjačeslav Malzev. Na parlamentarne izbore u nedjelju on će izaći kao glavni kandidat liberalne opozicione "Partije za slobodu naroda" - PARNAS. Ovaj citat potiče iz jedne TV-debate.

Dvostruka strategija Kremlja

Neobično otvorene debate su, kako se čini, dio paketa mjera kojim država reaguje na događaje od prije pet godina. Parlamentarni izbori u decembru 2011. održani su u sjeni optužbi za manipulacije biračkim spiskovima i izbornu prevaru. To je izazvalo talas protesta. Na desetine hiljada ljudi je tada izašlo na ulice tražeći više demokratije. Vladajuću partiju "Ujedinjena Rusija" je dio stanovništva otvoreno nazivao partijom razbojnika i lopova.

Kremlj je reagovao sa dvostrukom strategijom. Mnogi učesnici protesta su osuđeni na višegodišnje kazne zatvora, pravo na demonstracije je ograničeno a ovlaštenja policije proširena.

Istovremeno je došlo do relativne liberalizacije. Tako je na ovim parlamentarnim izborima u Rusiji izborni prag sa 7 posto potrebnih glasova smanjen na 5 posto. Istovremeno je partijama olakšano dobijanje dozvole za učešće na izborima. Pored toga, Kremlj je promijenio vodeće ljude Centralne izborne komisije, koji su bili sporni. Vladimir Čurov, kojeg su kritičari Kremlja optuživali za lažiranja izbornih rezultata, morao je prepustiti svoje šefovsko mjesto Elli Pamfilovoj - renomiranoj aktivistici za ljudska prava. Napravljene su i izmjene Izbornog zakona. Uvedeno je da se 450 zastupnika bira pola preko partijskih lista, a pola direktno.

Russland Parlamentswahlen Wahlkampf Wahlplakate
Ovaj put je 14 partija registrovano za izboreFoto: picture-alliance/dpa/S. Pivovarov

Ostaje četvero-partijski sistem

14 partija dobilo je dozvolu za učešće na izborima, što je dvostruko više nego 2011. godine. Liberalna, opoziciona partija PARNAS je pored partije "Jabloko" - jedna od dvije političke stranke u Rusiji, koju eksperti zaista smatraju pravom opozicijom. Tako bi za PARNAS ulazak u parlament nakon ovih izbora bila premijera. A "Jabloko" bi opet, prvi put nakon 2003-e godine, mogao ući u ruski parlament Dumu. Da li će ovim partijama uspjeti da pređu izborni prag, još uvijek se ne zna. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi partije mogle osvojiti samo po jedan posto glasova. Pojedinačni opozicionari imaju međutim šansu da osvoje direktne mandate.

Ako je vjerovati državnom ruskom Institutu za istraživanja javnog mnijenja WZIOM, budući ruski parlament će se ponovo sastojati od 4 partije. Najveći broj glasova će dobiti "Ujedinjena Rusija" . 2011 ova partija je prvi put pala ispod granice od 50 posto, osvojivši 49,3 posto glasova. Od tada je njena popularnost još više pala, pa ipak ona u Rusiji ostaje najjača politička snaga. Ankete pokazuju da bi mogla osvojiti 40 posto glasova. Nezavisni Centar za istraživanja javnog mnijenja - Levada je u avgustu zabilježio da je popularnost Putinove "Ujedinjene Rusije" sa 39 posto pala na 31 posto. Mnogi eksperti međutim vjeruju da će Ujedinjena Rusija gubitak glasova moći nadoknaditi direktnim mandatima.

I komunisti i desni populisti Liberalno-demokratske partije Rusije (LDPR) ne bi smjeli biti zabrinuti za ponovni ulazak u parlament. WZIOM prognozira da bi desni populisti mogli istisnuti komuniste sa drugog mjesta. Četvrta partija, koja bi još mogla ući u parlament, je "Pravedne Rusija". Ankete pokazuju da će osvojiti preko 5 posto neophodnih glasova.

Russland Parlamentswahlen Wahlkampf Kommunistische Partei
Miting KP RusijeFoto: picture-alliance/dpa/Y. Kochetkov

Veoma zanimljivi izbori

Rusija je predsjednička republika i moć parlamenta je ograničena. Pa ipak su ovi izbori svojevrsna kušnja, jer se održavaju pod promijenjenim uslovima. To su prvi izbori nakon ruske aneksije ukrajinskog Krima. I na Krimu će ljudi glasati, što je dovelo do protesta Kijeva.

Od aneksije Krima rusko društvo preplavio je talas patriotizma, od kojeg bi Kremlj-partije mogle profitirati. "Snažan patriotski faktor ne odnosi se samo na Krim, već i na konfrontaciju sa Zapadom, na borbu kultura", izjavio je Alexander Rahr za DW. On je ekspert iz Njemačko-ruskog foruma i savjetnik ruskih firmi u Njemačkoj. "Upravo ta činjenica će mnoge birače navesti da glasaju za Putinovu Ujedinjenu Rusiju", smatra on. S druge strane u Rusiji postoje ekonomski problemi. Ruska privreda je zbog niskih cijena nafte i sankcija Zapada poprilično oštećena. Nejasno je koliko će se to odraziti na izbore.

Čini se međutim da birači nemaju posebno veliki interes za izbore, smatraju u nezavisnom Centru Levada. To je potvrdio i Stefan Meister iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP), koji je prije izbora bio u Moskvi. "Jedva da je bilo izborne kampanje i izbornih postera", kaže on. Meister ukazuje i da su izbori sa decembra pomjereni za septembar i objašnjava to time da Kremlj želi da to što prije obavi - bez velike pozornosti.

Podijeljena opozicija

Iluzorna je predstava o slobodnoj utrci, smatra Hans-Henning Schröder, izdavač "Ruskih analiza". "Niko, koga ne želi Kremlj neće ući u Dumu", smatra Schröder. Filter će se primjeniti na različitim nivoima.

Russland Briefing von PARNAS zu den Duma-Wahlen
Savjetovanje opozicione partije PARNAS pred izbore za DumuFoto: DW/Y. Wischnewetskaya

Uprkos liberalnijih propisa, svim opozicionim partijama nije dozvoljeno da se registruju za izbore - recimo Partiji napretka koju vodi mladi i omiljeni opozicionar Alexei Navalny. Navalny je, pola godine pred izbore, napustio mukom skovani savez sa partijom PARNAS. Prije pet godina, on je svoje pristalice pozvao da dokumentuju izborne manipulacije. To je bila baza za masovne proteste. Danas Navalny pledira za bojkot izbora. Opozicija je podijeljena a raspoloženja, koje bi moglo dovesti do demonstracija, jednostavno nema.