1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Izbori na kojima su svi izgubili

Hrvatska je dobila nestranačkog mandatara nove vlade HDZ-a i Mosta. Ipak, puno je gubitnika nakon izbora održanih početkom studenog. U proteklih 45 dana bilo je mnogo neviđenih zapleta na hrvatskoj političkoj sceni.

Božo Petrov, Tihomir Orešković i Tomislav Karamarko

Božo Petrov, Tihomir Orešković i Tomislav Karamarko

HDZ-ova Domoljubna koalicija i Most nezavisnih lista odlučili su da mandatar nove hrvatske vlade bude Tihomir Orešković, menadžer i finansijski stručnjak koji je karijeru izgradio u farmaceutskoj industriji. Do dogovora je došlo ekspresno, samo dan nakon što je Most raskinuo pregovore s SDP-ovom koalicijom Hrvatska raste, ne nudeći dokaze za optužbe o podrivanju Mosta i vrbovanju njegovih zastupnika. U proteklih šest tjedana Most je mijenjao saveznike i zahtjeve, odustajao od tripartitne vlade, a oko njega su se raspredale brojne teorije na kojima su „pali“ jednako brojni politički analitičari. Situacija je to koju mnogi nazivaju kaosom na postizbornoj sceni i u kojoj je zapravo teško pobrojati pogažena obećanja i principe. Nezadovoljstvo građana gotovo je opipljivo i može se sublimirati u jednoj poruci – „Mogli ste nas poštedjeti i odmah nakon izbora reći s kim ćete koalirati“.

„Birači Mosta koje poznajem kažu da su iznenađeni i vrlo razočarani. Zaprepašteni su prijetvornošću šefa Mosta Bože Petrova, jer su oni glasali za novu nadu, za političare koji bi bili drugačiji od onih koji su ih u posljednjih 25 godina puno puta razočarali. Od Mosta nisu očekivali laži,“ u razgovoru za Deutsche Welle kaže Jadranka Kosor, bivša šefica HDZ-a i bivša premijerka. Tvrdi, birači kod političara preziru laž, a u Mostu su prekršena obećanja. „Nedosljednost Bože Petrova se pripisivala neiskustvu, nesnalaženju, ali sada se vidi da je to smišljeno kao taktika. Onaj njegov potpis kod javnog bilježnika o tome da neće s nikim koalirati ne znači ništa. A mnogi su bili privučeni najavom da neće ići ni lijevo, ni desno, te da će on dati ostavku ako će Most ići s bilo kojom opcijom pojedinačno. To je bila perfidna laž.“

Eksplozivna situacija

Petrov je razočarao brojne glasače

Petrov je razočarao brojne glasače

Kada je riječ o nezadovoljnim biračima, politički analitičar Davor Gjenero ne smatra da oni imaju velik prosvjedni potencijal, iako su putem društvenih mreža već najavljena okupljanja za 28. prosinca. „Njihovi birači nisu međusobno čvrsto povezani. Jedan dio njih se uvijek vezao uz Facebook prosvjede, vrlo su glasni na mrežama, ali vrlo skromno izlaze na ulicu.“

S time se slaže i novinarka Tportala Helena Puljiz koja dodaje da nisu razočarani samo birači Mosta. Cijele pregovore oko sastavljanja saborske većine s dnevnom izmjenom partnera naziva ubijanjem demokracije i oktroiranjem vlasti. „Ovo je eksplozivna situacija. Hrvatska je podijeljena na dva pola, jedni su za SDP, a drugi za HDZ, ali to ne znači da nužno podržavaju te dvije stranke. Da Most ode s bilo kojom od te dvije stranke, situacija postaje zapaljiva. Pogotovo kada vidimo poruke iz HDZ-a o vraćanju dostojanstva Crkvi, temeljima države... Mislim da nas čekaju teška vremena“, tvrdi Puljiz i Mostovo ponašanje naziva parodijom demokracije. Ali krivnju za nju, velikim dijelom, stavlja na Tomislava Karamarka i Zorana Milanovića.

Most se, kaže analitičar Gjenero, našao u poziciji pivot-stranke, bez iskustva, bez stranačke strukture i discipline. „Za njih je ova situacija u kojoj se moraju opredijeliti za jednu ili drugu stranu, prilično neugodna.“ Gjenero tako misli da se je prvo unutar stranke definirala strategija prema kojoj je koalicija s SDP-om racionalnija, jer su Mostovi birači bliži HDZ-u pa je manja vjerojatnost da im SDP pojesti biračko tijelo. „Dogodilo se drugo. SDP je cijelo vrijeme pokušao pojesti Mostove saborske zastupnike i progutao ih je četvero. Očito je do zadnjeg trenutka bio u lovu.“ Gjenero tako kaže da bi nakon koaliranja s Milanovićem, Petrov nakon par mjeseci izgubio premijersko mjesto, a SDP bi dugoročno uspostavio kontrolu nad vladom. S druge strane, kaže, HDZ nema alternative, već mora ustrajati na suradnji s cijelim Mostom.

Optužbe bez dokaza

No ipak, ne može se ne primijetiti kako Petrov, raskidajući savez s koalicijom Hrvatska raste, nije dao dokaze o vrbovanju zastupnika, a to je, prema Jadranki Kosor, nulta točka od koje polazi svaka politika. „Ako nekoga strašno optužite za takvu vrstu prijevare i manipulacije, minimum minimuma je pružiti javnosti dokaze. S time bi, praktički uništio SDP. Osobno me smeta što podcjenjuje moć prosuđivanja hrvatskih građana. Bizarno je to što je jučer rekao da je 48 sati prije znao za navodno vrbovanje svojih zastupnika, no unatoč tomu je još jučer ujutro poslao obavijest medijima kada će nastaviti pregovore s koalicijom Hrvatskom raste. Sada je jasno da se s takvom vladom ne bi znalo što je laž, a što je istina. To je za Hrvatsku nepodnošljivo.“

I Gjenero kaže da ga čudi što Petrov nije objavio imena. „Njegovu osobnu poziciju bi olakšalo da je rečeno tko je taj koji je vrbovao njihove zastupnike.“

Milanović napušta funkciju premijera, a socijaldemokrate prelaze u opoziciju

Milanović napušta funkciju premijera, a socijaldemokrate prelaze u opoziciju

Novinarka Puljiz pak tvrdi da je objava imena javni interes, a njihovo neobjavljivanje kukavičluk. „Trebamo dobiti vlast. Ne želim ulaziti u to jesu li optužbe točne, sve dok ne vidimo one koji će reći da ih se ucjenjivalo, pokušalo vrbovati ili kupiti. S imenom onih koji su to pokušali. Do tada je ova priča samo izlika Petrovljeve ekipe koja je od samog početka htjela sklopiti savez s HDZ-om.“ Puljiz ukazuje i na glasna nagađanja kako je Petrov pod pritiskom Crkve promijenio mišljenje. „Tu se spominjala i Hrvatska udruga banaka i Hrvatska udruga poslodavaca. Stvar je u tome da je Most krajnje netransparentan. Zahvaljujući zakonima o financiranju političkih stranaka donekle imamo predodžbu o tome tko su ti ljudi koji podupiru HDZ i SDP. Za Most to ne znamo, a on bi sutra trebao vladati.“ Misli, u tom bi slučaju najbolje rješenje bili izbori ili tripartitna vlada pa da se može krenuti naprijed.

Nevidljiva ruka Crkve?

Danas je sličnu stvar izrekao i SDP-ov Zoran Milanović pri čemu ne treba zaboraviti da je biskup Vlado Košić prije nekoliko dana šefa Mosta nazvao izdajnikom. „Ne mislim da je Košić bio ključan u tom procesu. On ne spada u one ljude uz koje politički treba vezivati Petrova. Drugi su ljudi koji stoje iza njega i oni se nisu isticali u javnosti. Zanimljivo je da je proces sastavljanja vlade Karamarko započeo susretom s kardinalom Bozanićem. To će ostati visjeti kao nikad do kraja objašnjenja činjenica. Sasvim je sigurno da neke strukture unutar Katoličke crkve imaju veliki utjecaj na Petrova. Tim krugovima nije bila simpatična najava koaliranja s SDP-om“, obrazlaže Gjenero.

Puljiz pak kaže da, nakon svega, od Mostove vjerodostojnosti nije ništa ostalo. „Jedini plus koji mu mogu upisati jest da je u pregovorima maknuo Karamarka i Milanovića s mjesta premijera. Oni su loše rješenje za premijera.“

A kada je riječ o vjerodostojnosti, napominje Jadranka Kosor, HDZ je tri i pol godine uvjeravao javnost da će Karamarko biti premijer. „Tome se nema što dodati. I što se dogodilo? Ako oni mogu pristati na takvu vrstu ucjene, to će morati prije ili kasnije objašnjavati svojim biračima. I Petrov je prije par dana govorio da ćemo imati tripartitnu vladu ili nove izbore.“ Ova političarka koja se i sama (neuspješno) okušala na izborima kao nezavisna kandidatkinja kaže da je HDZ pognuo glavu i da po svaku cijenu želi biti 'nekakva' vlast, ali smatra da je nemoguće raditi s partnerima koji svaki dan mijenjaju mišljenje. „Petrov je prekjučer pristao biti premijer, što mu je ponudio Milanović, a onda je od toga odustao. Tu je toliko kontradiktornosti da se sve više ne može nabrojati. Ovako nešto se nikada nije događalo. Nitko nikada nije izašao na političku scenu i napravio ovakav košmar. Na kojem programu bi radila vlada Domoljubne koalicije i Mosta? Još se ne zna ni tko će biti mandatar. Birači nisu glasali za neku nepoznatu osobu.“ Kosor, između ostalog, Petrova tereti i za eventualni gubitak vjere u izborni sustav, posebice kod onih građana koji su imali volju za promjenom. „Sada su shvatili da je to bila prevara. Petrov je zacementirao dvostranačje. I dalje će jedni odlaziti, a drugi dolaziti. Ni koji ne žele glasovati ni za prve, ni za druge, najvjerojatnije neće više izaći na izbore, jer ovakvu jednu prikazu više ne bi mogli izdržati“, zaključuje Kosor.

Tomislav Karamarko

Tomislav Karamarko

Disfunkcionalna demokracija

Eventualna vlada Mosta i HDZ-a, smatra Gjenero, ipak neće pokušati smanjiti opseg ljudskih sloboda te zabraniti pobačaj i istospolna partnerstva, što je strah velikog dijela aktera civilnog društva. „Mislim da će ona imati puno važnijeg posla. Doduše, istina je da se u situaciji kad imate ozbiljne probleme puno lakše baviti efemernim ideologijskim stvarima. Međutim, ljudi iz Mosta su u više navrata tvrdili da ih sada svjetonazorske stvari ne zanimaju.“

Gjenero dodaje da bi ovakva vlada bila puno više pod utjecajem Bruxellesa, jače kontrolirana od Europske pučke stranke koja je centristički usmjerena organizacija. „Nikome neće pasti na pamet otvarati takva pitanja“, uvjeren je analitičar. Bez obzira na reformski potencijal, vlada će biti prisiljena na reforme, prvenstveno kroz obuzdavanje deficita i dizanje kreditnog rejtinga na financijskom tržištu koje se mijenja. „Mogli bi se 2017. suočiti s velikim problema kod zaduživanja zbog otplate dospjele rate duga i to im ne ostavlja manevarski prostor za odlaganje reformi. Sve ćemo znati kad vidimo tko je mandatar oko koje su obje strane postigle konsenzus. Ako tu bude neki konkretni tehnokrat, usmjeren na rezanje proračunske potrošnje, znat ćemo da ta vlada ide u pravom smjeru“, kaže Gjenero.

S ovim se ne slaže kolegica Puljiz koja pak kaže da bi nestranački mandatar imao smisla za tripartitnu vladu. „Ovako, riječ je o samo još jednoj u nizu prevara i to je oktroiranje vlasti. Za mene je nedopustivo da se vlast ovako formira, ako smo demokracija. Zapravo, mi jesmo disfunkcionalna demokracija, ali je ovo još jedan korak unatrag“, zaključuje Puljiz za koju su novi izbori ipak najpoštenije rješenje.

LINK: http://www.dw.de/dw/article/0,,18936992,00.html

Preporuka redakcije