1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izbori koji će probuditi čak i doseljenike

Kandidati za austrijskog predsjednika toliko su različiti, a biračko tijelo toliko podijeljeno, da bi ovaj put na izbore u većem broju mogli izaći čak i doseljenici i izbjeglice iz bivše Jugoslavije.

„Ako izađem na izbore, glasaću za Van der Bellena, ali ne znam hoću li izaći, zavisi kako se probudim“, kaže Osman iz Bosanske Krupe i smješka se, dok u svojoj omiljenom burekdžinici Pitawerk, naslonjen na stol, ćaska sa osobljem. Njegov prijatelj Mirsad je nešto ozbiljniji i kaže da će na predstojećim izborima biti važan svaki glas. „Taj Hofer se trentno predstavlja kao fin i umjeren, ali ja mislim da je jako opasan i da krije svoje pravo lice“, objašnjava ovaj sredovječniji Dobojlija. Na drugom kraju grada, u restoranu Markova koliba, za stolom sjedi Petar iz Kragujevca, a i on ima mišljenje o predstojećim predsjedničkim izborima u Austriji. „Desničari se dodvoravaju nama Srbima, ali ja ne znam koliko je to iskreno. Istovremeno je dobro što hoće da smanje broj stranaca u zemlji, svega se nakupilo, previše je“, kaže Petar.

Sa pravom glasa i izbornom preporukom iz domovine

Sa pravom glasa i izbornom preporukom iz domovine

Alexander Van der Bellen ili Norbert Hofer, kandidati Zelenih i Slobodnjaka - liberalna ili oštra desničarska politička opcija. Nikada se za mjesto austrijskog predsjednika nisu borile dvije ovako oprečne političke opcije. Za Petra i Osmana to stvar ne čini jednostavnijom, pogotovo uzme li se u obzir da ovi izbori uveliko mogu definisati austrijsku političku budućnost, pa tako i budućnost austrijskih građana porijeklom iz bivše zajedničke države.

"Oni generalno rijetko izlazi na izbore i često nemaju jasno definisan politički stav, no upravo bi oprečnost političkih pozicija mogla biti presudna da i oni ovaj put ipak izađu na ozbore", kaže Goran Novaković, autor i kulturni radnik, te uposlenik Bečkog odjeljenja za pitanja integracije. „Ex-Yu zajednica tradicionalno rijetko izlazi na izbore u Austriji, ali je moguće da će u drugom krugu izaći više birača, jer je podjeljenost velika. Moguće je da će desničari mobilisati više birača porijeklom iz Srbije, ali eventualno i iz Hrvatske i BiH, nego u prvom krugu. Tu se radi o ljudima kojima je politika Zelenih pretjerano liberalna, a pogotovu kada se radi o pravima manjina i izbjeglica, a posebno iz muslimanskih zemalja. Tu se birači iz bivše zajedničke države ne razlikuju od rođenih Austrijanaca koji misle da nema više mjesta ni za koga, a kamoli za potencijalne teroriste“, kaže Novaković.

Desničarska strategija

Nešto sofisticiraniji Pitawerk - klijentela koja bira liberalnije

Nešto sofisticiraniji Pitawerk - klijentela koja bira liberalnije

Doda li se tome da se FPÖ pri zaštiti Evrope od navodne islamizacije obraća srpskoj zajednici u Austriji, ova tema mogla bi se uveliko odraziti i na glasanje građana porijeklom iz BiH. Nedad Memić, publicista i dugogodišnji urednik časopisa Kosmo, glasila za ljude sa područja bivše zajedničke države, o tome kaže: „FPÖ se aktivno trudi da se obrati srpskoj zajednici, prvo s pitanjem Kosova, zatim s vrlo problematičnim stavovima oko Bosne i Hercegovine, te pozivanjem Milorada Dodika u Beč, koji evo već druge izbore za redom Srbima u Austriji daje otvorenu preporuku da glasaju za FPÖ i njihove kandidate. Takva ofanzivna politika sigurno nailazi na prihvatanje onih Austrijanaca srpskoga porijekla koji posebnu pažnju pridaju nacionalnim pitanjima i emotivno reagiraju na pitanje položaja Kosova ili entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini. S druge strane, veliki broj Austrijanaca sa srpskim porijeklom odrastao je u Beču koji je već desetljećima multietnički grad i kojima emotivne poruke FPÖ-a u vezi sa srpskim `nacionalnim interesima` ne predstavljaju primarni kriterij za odlučivanje na izborima“, kaže Memić.

Gosti Lepe Brene u Beču: stop muslimanima!

Gosti Lepe Brene u Beču: stop muslimanima!

Genaralno su birači porijeklom iz bivše zajedničke države, dodaje on, ipak tradicionalno najprivrženiji socijaldemokratiji, ali je pitanje u kojoj mjeri će oni, kao i ostali sljedbenici ove opcije, u drugom krugu izbora glasati za Alexandra Van der Bellena, a onako kako su to savjetovali gotovo svi visoki funkcioneri ove stranke. „SPÖ se sada generalno nalazi u situaciji u kojoj značajan dio njihovih birača svoju podršku daje FPÖ-u. Ne treba zaboraviti da je SPÖ godinama bio stranka kojoj su migranti iz bivše Jugoslavije u ogromnoj mjeri davali svoje glasove. Bečki SPÖ je nizom mjera pokazao da mu je stalo do integracije osoba iz bivše Jugoslavije, no i dalje nedostaje mnogo više migranata na važnim funkcijama, kako u administraciji, tako i u politici“, kaže Memić.

Vrijednosti socijaldemokratije

Jedan on onih rijetkih doseljenika koji su politički aktivni je Sarajlija Ahmed Husagić, kandidat socijaldemokrata na posljednjim bečkim izborima. On smatra da ljudi porijeklom iz bivše Jugoslavije ipak neće nasjesti na populističke desničarske parole, od kojih svakako neće ni bolje živjeti. „Također su mnogi svjesni toga da je upravo takva politika dovela do rata u bivšoj Jugoslaviji. Zbog toga je SPÖ jos uvijek jači i u srpskoj zajednici nego FPÖ. Ne postoji nijedan argument da ljudi sa migracijskom pozadinom glasaju za gospodina Hofera iz FPÖ. On na primjer zagovara formiranje zasebnog zdravstvenog osiguranja za migrante, te da se pravi razlika između naturalizovanih Austrijanaca i autohtonih. Oni predlažu smanjivanje socijalne pomoći za migrante, izbacivanje migranata iz Austrije ako duže vremena ne rade, a zavod za zapošljavanje treba da pomaže samo Austrijance. Iz ovog se zaključuje da je jedina razumna opcija Alexander Van der Bellen“, jasan je Husagić.

Lepa Brena u Beču – rakija i turbo-folk

Lepa Brena u Beču – rakija i turbo-folk

Ovlaštenja austrijskog predsjednika nisu velika. Njegova funkcija je prije svega reprezentativna, zakone i dalje donosi parlament. No dođe li do drastične promjene na predsjedničkim izborima, ona bi mogla biti nastavak promjene u parlamentarnom životu, a to je sve manji utjecaj socijaldemokrata, a sve veći utjecaj desničara. No, ako razlog za to nije nacionalistilčko huškanje, zašto je onda do te promjene došlo? „Ljudi očekuju u vremenu svjetske krize i uticaja svjetske politike na Austriju neke nerealne stvari“, objašnjava socijaldemokrata Ahmed Husagić. „Mi smo svjesni svih problema koje ljudi imaju i pokušavamo ih riješti, ali ljudi se na primjer žale na to da ne mogu kupiti stan. Kupovanje stana nije egzistencijalno pitanje, niti je socijal-demokratska vrijednost. Socijal-demokratske vrijednosti su stanovi zadruga, opštinski stanovi, zajedničke škole, smanjene poreza i povećanje plata i penzija, besplatno studiranje, besplatna obdaništa itd. Ali ljudi su uvijek nezadovoljni, pa misle da će populisti donijeti boljitak jednostavnim rješenjima. I sve što SPÖ uradi bude obezvrijeđeno“, kaže Husagić.

Agresivna komunikacija

U Markovoj kolibi imaju već dosta stranaca

U Markovoj kolibi imaju već dosta stranaca

A da je obezvrjeđivanje dio strategije slobodnjaka, u to se austrijska javnost mogla uvjeriti i na mnogobrojnim javnim duelima predsjedničkih kandidata. Brojni stručnjaci za komunikaciju konstatovali su kako kandidat slobodnjaka Norbert Hofer redovno i planski prekida konstruktivnu raspravu i osporava legitimitet sagovornika, nekad ga čak i lično vrijeđa. Kada sagovorik na te provokacije reaguje, publika ga doživljava kao nesigurnog, a Hofera kao stabilnog i suverenog. Stratetgija koja se pokazuje efikasnom i kod klijentele u kafani Lepa Brena, gdje se u već i prijepodnevnim satima uz rakiju sluša turbo-folk. „Gledao sam tv-duel Hofera sa Van der Bellenom i Hofer ga je rasturio. I za Hofera ću da glasam, on je za to da muslimani više ne smiju u Austriju“, kaže tako Marko, jedan od gostiju ove kafane.

Nedad Memić i Goran Novaković smatraju ipak da se ovakve reakcije neće znatno odraziti na ishod prdstojećih izbora. „Mislim da to neće imati znatnog utjecaja, kao što je i utjecaj svih birača iz bivše Jugoslavije neznatan i da će odlučiti tradicionalna opredjeljenost birača prema ovoj ili onoj partiji, odnosno kakav ko ima pogled na svijet“, kaže Novaković, dok Nedad Memić dodaje: „One osobe koje imaju manje političkoga obrazovanja uvijek će tendirat konzervativnoj i desnoj opciji, za razliku od osoba koje imaju više političkog, ali i formalnog obrazovanja“, zaključuje Memić.

Preporuka redakcije