1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izbjeglice u Njemačkoj: Došli da bi ostali

Ministarstvo unutarnjih poslova očekuje da će do kraja godine biti oko 800.000 ljudi koji će zatražiti azil u Njemačkoj. Odgovori na ovu situaciju stoga moraju biti brzo pronađeni.

default

Izbjeglice na željezničkoj stanici u Muenchenu

Više od polovine izbjeglica, koje trenutno dolaze u Njemačku, su ljudi koji bježe od rata i nevolja u njihovoj domovini. Mora se reći: oni će ostati. Dugotrajno. Daleko najveći broj njih dolazi iz Sirije. U pitanju je ukupno više od trećine. Deset posto njih stiže iz Afganistana i deset posto iz Iraka. Također iz zemlje koja se nalazi u građanskom ratu - Somalije (oko dva procenta) i iz vojne diktature Eritreje (četiri procenta). Svi oni bježe u Njemačku. Nadajući se boljoj budućnosti. Nasuprot diskusiji o onima koji dolaze iz "zemalja sigurnog porijekla" ovim ljudima izbjeglički status biva priznat. Naravno tu postoji niz - najčešće birokratskih - prepreka. Organizacije ProAsyl, Diakonie, Arbeiterwohlfahrt i Caritas zahtijevaju od političara rješenje ovog problema. Posebice kada je riječ o temama zbrinjavanja, registracije izbjeglica, a traže i zajednički europski odgovor.

Deutschland Flüchtlinge in München

Izbjeglicama treba što je prije moguće obezbijediti dostojan život, zahtijevaju nevladine organizacije

Nedostatak smještajnih kapaciteta

Izbjeglicama bi što je prije moguće trebao biti omogućen život dostojan čovjeka, zahtijevaju ove organizacije. Ono što je trenutno najveći problem je smještaj izbjeglica, koji je u brojnim slučajevima katastrofalan. Izbjeglice moraju iz nužde biti smještene u sportske dvorane, stare školske zgrade, kasarne ili šatorska naselja. U brojnim slučajevima su ti smještaji do sada bili podnošljivi samo zato jer su visoke ljetne temperature štitile ove ljude od hladnoće. Novi planovi Ministarstva unutarnjih poslova da se boravak izbjeglica u takvim nužnim smještajima produži za još šest mjeseci naišli su na oštre kritike nevladinih organizacije koje pružaju pomoć izbjeglicama. Prema mišljenju ProAsyl-a ovakva mjera ima isto značenje kao i "smještanje izbjeglica u kasarne". Svaka debata o integraciji bila bi ugušena u korijenu. Osim toga postoji strah da će doći do porasta nasilja u izbjegličkim smještajima. Stoga su sve glasniji oni koji zahtijevaju smještaj izbjeglica u privatne stanove.

S obzirom na to da je stambeni prostor, prije svega u gusto naseljenim područjima u Njemačkoj, oskudan, pomenute organizacije istodobno traže izgradnju socijalnih stanova. Broj socijalnih stanova u Njemačkoj je posljednjih godina rapidno smanjen: Dok je početkom devedesetih godina postojalo skoro četiri miliona socijalnih stanova, sada taj broj iznosi manje od 1.5 miliona. Primarni cilj gradnje socijalnih stanova bi bio spriječiti da izbjeglice žive bez krova na glavom kao što je to slučaj u Grčkoj ili Mađarskoj.

Nedostatak registracije

Velika potreba za poboljšanjem postoji kada je riječ o tome da se što je moguće prije razjasni status izbjeglica i onih koji traže zaštitu i da se ubrza integracija. Pomenute nevladine organizacije zahtijevaju prije svega da se izbjeglice što je prije moguće integriraju u jezičke i obrazovne sisteme. To se do sada događalo presporo. Problem se dodatno pojačava birokratskim preprekama. U brojnim slučajevima savezna policija registrira izbjeglice i pokreće krivični postupak protiv ilegalnog prelaska granice. To nije potrebno. Jer: Postupak u pravilu biva kasnije prekinut i u konačnici uslijedi podnošenje zahtjeva za azil. Nadležne vlasti su trenutno iznimno preopterećene brojem zahtjeva za azil koje treba obraditi. Primjerice u mjesecu julu stanje je bilo ovakvo: 89.000 izbjeglica je u tom mjesecu stiglo u Njemačku, a samo 34.000 zahtjeva za azil je bilo registrirano.

Deutschland Flüchtlinge München Hauptbahnhof

Izbjeglice koje dolaze u Njemačku tu žele i ostati

Neregistriranje znači sljedeće: Nepokretanje procesa za izdavanjem azila. To da li će izbjeglice u ovakvim slučajevima dobiti hranu i odjeću zavisi od privatnih donatora. Medicinsko zbrinjavanje, regulirano od strane države ili tzv. "džeparac" za izbjeglice, ovi ljudi, koji nisu registrirani, uopće ne dobijaju.

K tomu dolazi i to da do sada nije postojalo pravilo za brzu obradu dokumenata. Brojne izbjeglice često mjesecima čekaju na odgovor vlasti. U međuvremenu se moraju zadovoljiti sa tzv. potvrdom o prijavi za dobijanje azila.

Nedostaci pravila iz Dublina

Upravo s obzirom na haotično stanje u Mađarskoj, Grčkoj i Italiji prije svih organizacija Diakonie traži da brigu o izbjeglicama preuzme zemlja u kojoj izbjeglice traže azil. Sporazum iz Dublina, na osnovu kojeg je za izbjeglice odgovorna zemlja u koju one prvo dođu, sve više dolazi na metu kritika pri čemu se navodi da je riječ o "sistemu prisilnog smještaja". Za razliku od građana EU koji uživaju slobodu kretanja, za izbjeglice važi pravilo da su vezani za "prvu zemlju" u koju su stupili. Prema navodima nevladinih organizacija ovo nije svrsishodno.

Mnogo više bi izbjeglicama trebalo biti dopušteno da idu u zemlje u kojima žive članovi njihovih porodica. Samo tako, navode ove organizacije, može uspjeti integracija izbjeglica. U Njemačkoj živi već 150.000 Sirijaca, 100.000 Iračana i 72.000 Afganistanca. Koliko je podsticajna uloga već postojećih zajednica za integraciju izbjeglica pokazala je Bertelsmann studija objavljena u maju ove godine. Nevladine organizacije također odbacuju prijedloge iz Njemačke da bi izbjeglice trebale biti raspoređene prema određenim kvotama.

Preporuka redakcije