1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Izbjeglice u Bugarskoj nisu dobrodošle

Bugarska vlada planira poduzeti posebne mjere kako bi ograničila priljev izbjeglica. Granična ograda se proširuje. Mnoge izbjeglice moraju prezimiti u šatorima ili napuštenim vojarnama bez grijanja i dovoljno hrane.

U tijeku prošle godine je ukupno 38.500 izbjeglica ilegalno pokušalo priječi tursko-bugarsku granicu. Prema navodima bugarske državne agencije za izbjegličku politiku (DAB) je oko deset tisuća njih podnijelo zahtjev za azil. Izbjeglice uglavnom stižu iz Sirije, Afganistana i Iraka. Zamjenica premijera i ministrica zadužena za ova pitanja, Meglena Kuneva, navodi da je u usporedbi s 2013. godinom, protekle godine broj izbjeglica porastao za 200 posto. Ali to još nije sve, dodaje ona: Kuneva očekuje da će uskoro uslijediti još veći priljev izbjeglica. Jer, u Siriji i Iraku se ratuje i strašni zločini koje čine pripadnici "Islamske države" brojne ljude tjeraju u bijeg. U susjednoj Turskoj se već nalazi oko dva milijuna izbjeglica i mnogi od njih će, uvjerena je Kuneva, na proljeće pokušati prijeći granicu EU-a.

Fritz-Joly Joachin tijekom uhićenja 13.01.2015.

Joachin je uhićen u Bugarskoj

Bivši ministar unutarnjih poslova Čavdar Červenkov kritizira da vlada nema kontrole nad situacijom, ali ni da nema potrebne instrumente za upravljanje priljevom izbjeglica. On navodi da nema informacija o tome koliki su prihvatni kapaciteti Bugarske, niti informacije o boravku izbjeglica u zemlji i o tome jesu li možda sebi pronašli posao. Červenkov od vlade traži da objavi statistike o tome koliko izbjeglica je dalje otputovalo u druge europske zemlje i koliko ih je iz EU zemalja vraćeno u Bugarsku. "Naravno da izbjeglice ne možemo paušalno tretirati kao terorističku prijetnju. Ali nekontrolirani priljev nužno povećava rizik", argumentira Červenkov. Nedavno je u Bugarskoj uhićen francuski državljanin Fritz-Joly Joachin, a koji je podrijetlom s Haitija i kojega se optužuje za sudioništvo u organiziranoj kriminalnoj skupini koju se smatra odgovornom za pripremanje terorističkih napada u Francuskoj. Joachin je očito htio preko Turske otputovati dalje u Siriju.

Katastrofalno stanje u izbjegličkim kampovima

2013. je Europska komisija Bugarskoj stavila na raspolaganje šest milijuna eura u svrhu poboljšanja životnih uvjeta izbjeglica. Početkom siječnja je iz Bruxellesa upućena najava da bi Sofija po tom pitanju u slučaju potrebe mogla dobiti dodatnu financijsku pomoć. Agencija za izbjeglice upravo radi na tome da u blizini granice s Turskom postavi mobilne stambene jedinice s grijanjem, navodi šef te agencije Nikola Kazakov. Optužbe da su životni uvjeti izbjeglica katastrofalni on odbacuje: "Grijanje funkcionira, oni dobivaju toplo jelo dva puta dnevno, a i pobrinuli smo se za higijenu i medicinsku opskrbu."

Aktivistica koja pomaže izbjeglicama, Lidija Stajkova, na to stanje drukčije gleda. U intervjuu za Deutsche Welle ona priča o bivšim vojarnama u blizini južnobugarskog grada Harmanli, gdje nekoliko izbjegličkih obitelji mora dijeliti sobu sa slabim grijanjem: "Zgrade su u trošnom stanju, plafoni se rune, zidovi su mokri", navodi Stajkova. Ona oštro kritizira i medicinsku opskrbu. Za 2.000 izbjeglica je, kaže ona, zadužen samo jedan pedijatar i jedan pomoćnik, a pacijente se ne smije uputiti dalje u neku bolnicu. "Mnogi od njih nemaju novca za medikamenta, pa onda moramo mi, dobrovoljci, često financijski pomoći. Danas sam svojim vlastitim novcem kupila lijekove za jednu ženu, ali nemoguće je da svima pomognem!" Dobrovoljci su nedavno i za jednu epileptičarku i za jednu oboljelu od raka skupljali novac, priča Stajkova.

Sirijac izbjeglica s djecom u izbjegličkom prihvatilištu

Prihvatilišta su često pretrpana, a izbjeglicama nedostaju neke najpotrebnije stvari

Vojskom protiv izbjeglica?

Istovremeno se Sofija trudi da bolje osigura južnu granicu zbog priljeva izbjeglica koji se očekuje na proljeće. Nakon što je prošle godine izgrađena 33 kilometara duga ograda, bugarska vlada sada s oko 46 milijuna eura ulaže u dalju izgradnju te ograde koja bi se trebala proširiti za daljnjih 82 kilometra. Međutim, ta tri metra visoka granična ograda je sporna. UNHCR i nekolicina nevladinih organizacija osuđuju takvo djelovanje Bugarske jer su, kako navode, izbjeglice time prisiljene da bježe opasnijim rutama i morskim putem preko Sredozemnog mora kako bi stigle u Europsku uniju.

Za osiguravanje zelene granice prema Turskoj je bugarsko ministarstvo unutarnjih poslova posebno angažiralo 1.400 graničnih policajaca - i time dostiglo vlastite financijske granice. S obzirom na to je ministar unutarnjih poslova Veselin Vučkov zatražio da se na granicu pošalju i vojne jedinice. U uzavreloj diskusiji koja je tako nastala je Vučkov dobio podršku od strane dopredsjednice i dvaju zamjenika šefa vlade. Državni predsjednik, Rosen Plevnelijev, se jasno izjasnio protiv toga prijedloga.

Žičana granična ograda u Bugarskoj

Žičana ograda bi se trebala proširiti, a žustro se raspravlja o slanju vojske na granicu s Turskom

"EU mora pomoći"

Graničari su očito preopterećeni, ali nerijetko se prema izbjeglicama odnose na neprihvatljiv način, priča aktivistica Lidija Stajkova: "Neke izbjeglice su već više puta prešle granicu i pričaju da su uvijek na isti način tretirane. Navode da graničari zaplijene mobitele, novac, nakit i druge vrijedne stvari te izbjeglice, katkad čak i polugole, šalju preko granice. Meni su često pričali o prijetnjama, udarcima, čak i o mučenju."

Zamjenica premijera Meglena Kuneva govori da je prijeko potrebno djelovanje Europske unije. Prema riječima Kuneve bi tema "izbjeglička i migracijska politika" trebala biti težište letonskog predsjedanja EU-om. Ona izričito podržava njemački prijedlog da se povuče važeća regulacija o tome da izbjeglice treba primiti prva sigurna EU zemlja u koju stignu te izbjeglice te da se uvede kvotna regulacija. Tako bi se izbjeglice mogle pravednije rasporediti po cijelom teritoriju Europske unije, a ne samo opteretiti neke države na vanjskim granicama Unije, uvjerena je ministrica Kuneva.

Preporuka redakcije