Izbjeglice sa Kosova - povratka nema

Godine 1999 su slike velikih izbjegičkih kolona kosovskih Albanaca uzdrmale svijet: stotine hiljada ljudi bježalo je pred jedinicama srpske vojske i paravojnih formacija. Nasuprot tome je jedan drugi izbjeglički val velikim dijelom ostao neprimjećen od svjetske javnosti: nakon što su kosovski Albanci uspostavili svoje upravne organe, desetine hiljada ne-Albanaca protjerano je iz njihovih domova.

Jedan od njih je i Bekim Redžepi koji je do 18. marta 2004. sa svojom porodicom živio u vlastitoj kući u Vučitrnu, u blizini Kosovske Mitrovice: "Mi smo tada grubo napadnuti od tih albanskih ekstremista, njih je bilo pet-šest hiljada. Oni su nas izbacili iz naših kuća, posle toga su počeli paliti kuće i uništavati imovinu. Posle toga smo morali da napustimo Kosovo - zauvek."

Etničko čišćenje - Kosovska epizoda

Vučitrn, međutim, nije bio izuzetak: slične scene odigravale su se i u brojnim drugim mjestima na Kosovu. Većina protjeranih bili su Romi ili Aškali, Evropa je bila jedina alternativa. U vrijeme najvećih protjerivanja, u Njemačkoj je bilo oko 120 000 izbjeglica sa Kosova, danas ih je još oko 33 0000 bez riješenog boravišnog statusa.

Dosada su oni bili zaštićeni od prisilnog vraćanja, ali sredinom decembra prošle godine najavljena je promjena politike: u jednom dopisu Ministarstva unutrašnjih poslova se principijelno odobrava vraćanje izbjeglica na Kosovo. Mada su Srbi i Romi od toga zasada izuzeti, nova se politika već počela primjenjivati: već su zabilježeni prvi slučajevi vraćanja pripadnika etničke grupe Aškala, tzv. Egipćana sa Kosova.

Ta je neodgovorna praksa, smatra Nicolaus von Holtaj, povjerenik mirovne organizacije Pax Christi za pitanja Roma i Aškala: "Tamo nema posla, a za pripadnike nacionalnih manjiga ga u dogledno vrijeme neće ni biti, budući da Albanci sve podjele među sobom. Ja smatram osim toga da povratak nije moguć i zbog stalnog straha povratnika od nekontroliranih reakcija Albanaca."

Jedino rješenje: ostanak u Njemačkoj!

Zbog toga bi izbjeglicama sa Kosova trebalo omogućiti da ostanu u Njemačkoj, smatra glasogovornik organizacije za zaštitu izbjeglica Pro Asyil, Bernd Mešović: "Njemačka vlada bi trebala biti pragmatična, i ne opterećivati dodatno situaciju na Kosovu vraćanjem izbjeglica, koje onda tamo treba integrirati, naći im smještaj, ako se ne želi da žive na ulici.“

Za Bekima Redžepija je u svakom slučaju jasno: on se na Kosovo neće vraćati. Za tri mjeseca mu ističe sadašnja viza, i treba vidjeti da li će biti produžena. Ukoliko ne, on će ići negdje drugdje - za njega i njegovu familiju povratka nema: "Ne, mogućnost povratka mislim da ne postoji. Mora da prođe puno vremena, pa da krene neki proces povratka."