1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Izbjeglice kao potencijal na tržištu rada?

Sajam rada u Berlinu povezao je hiljade podnositelja zahtjeva za azil sa potencijalnim poslodavcima. Raspoloženja je dobro, ali stručnjaci upozoravaju da ne treba imati velike nade.

Ovdje ipak mora nešto biti za njega. Taseer Jokader stoji u izložbenoj dvorani berlinskog hotela Estrel usred štandova. Riječ je o berzi rada za izbjeglice. Jokard dolazi iz Damaska iz Sirije gdje je studirao mašinstvo. "Specijalizirao sam obnovljive energije", kaže on i ponovo gleda na plan na kojem je predstavljeno oko 200 firmi koje imaju štand na sajmu. Službe za čišćenje, Službe za njegu, preduzeća koja pružaju zaštitarske usluge, hotelske i catering firme. Većina njih nudi mogućnost prakse.

"Za mene nije tako jednostavno naći dobar posao jer nemam radno iskustvo", smatra mladi Sirijac. Ponuda na sajmu za njega nije zaista velika. "Pogledati ću u DB Logistics, možda tamo ima nešto za mene", kaže on i nestaje u masi.

Deutschland Berlin Flüchtlinge und Arbeitsmarkt

Taser Jokadar iz Damaska

Na sajmu rada u Berlin ovog dana je došlo oko 5000 ljudi koji su pobjegli iz svojih zemalja. Kao i Jokard oni su prije svega Sirijci, ali i brojni Iračani i Iranci koji pokušavaju bilo gdje dobiti posao. Halom odjekuju brojni glasovi. Na štandu berlinske Dependance, jedne velike farmaceutske kuće, Martin Rimkus dijeli formulare. Njegova firma je pokrenula program za pripravnike. "Zapanjen sam sa kakvim kvalifikacijama ljudi ovdje dolaze", kaže Rimkus. Među onima koji su zainteresirani za ovu firmu su ljudi za fakultetskom diplomom, iskusni apotekari. Ljudi poput Fawada Alikhana koji je u Pakistanu radio kao direktor prodaje za dijagnostičke instrumente. "Želim konačno dalje raditi na mojoj karijeri!" Ovaj 33-godišnjak u sivom odijelu daje Rimkusu kopiju svoje biografije. Za praksu kod Rimkusa on je previše kvalificiran.

Varljiva nada na tržištu rada

Njemačka preduzeća se moraju radovati zbog ove spremnosti na angažman. Godinama se preduzeća žale na nedostatak stručne radne snage, smanjenje i starenje stanovništva. Sada dolazi hiljade mladih ljudi u zemlju. Michael Huether iz Instituta za njemačku ekonomiju ublažava sa tim povezane nade. "Ovi ljudi ne dolaze ovdje kako bi riješili problem njemačkog radnog tržišta", kaže on. On na kvalifikacije izbjeglica gleda trijezno. Dojam sa sajma rada za njega u tom smislu vara. "Sve u svemu izbjeglice skoro da nemaju obrazovanje, a najmanje je fakultetski obrazovanih među njima." Huenther pominje Studiju Saveznog ureda za migracije i izbjeglice koja pokazuje da "62 posto izbjeglica do sada u svom životu nisu ni počeli i ni završili studij niti imaju strukovnu izobrazbu".

Michael Hüther

Michael Hüther

Huetherova analiza statističkih podataka ima političku pozadinu. U privredi se polako počinju brinuti zbog toga jer diskusija o izbjegličkim temama otežava put ka reguliranoj migraciji na području rada. Brojni podnositelji zahtjeva za azil izazivaju strahove u dijelu stanovništva da će biti potisnuti u natječajima za posao zbog čega politika postaje oprezna prema liberalizaciji prema migrantskoj radnoj snazi. "Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova je uvijek bilo protiv zakona o useljavanju, a sada je tek protiv toga", žali se Michael Huether i ponavlja mantru o osmišljenoj politici useljavanja.

Stvar časti

Podnositelji zahtjeva za azil doduše nisu došli u Njemačku zbog radnih mjesta, ali oni bi naravno rado imali radna mjesta. Potreba za tim je velika. To jasno pokazuje i navala na sajmu rada u berlinskom Kongresnom centru. Raspoloženje je dobro, brojne ponude stvaraju osjećaj da se konkretno može nastaviti sa karijerom. Najveći broj posjetitelja je na štandovima organizacija koje nude obrazovanje – izučavanje za odeđena zanimanja, studiranje na daljinu, kursevi jezika.

Jusuf al Khateb iz Alepa upravo razgovara sa jednom predstavnicom Univerziteta Humboldt iz Berlina o kursevima jezika. „Bez poznavanja jezika je skoro nemoguće dobiti posao“, kaže ovaj bivši poduzetnik. Njegov stari posao – u Alepu je imao ured za papirologiju za građevinske projekte – kao takav u Njemačkoj ne postoji. On također nema završen studij. Stoga mu nije lako da nađe nešto odgovarajuće. Ali onako kako je živio posljednjih mjeseci za njega također više ne ide. „Zaista vrijeđa moj ponos da budem izdržavan iz javnih sredstava“, kaže Al Khateb o odlazi do narednog štanda.

Preporuka redakcije