Izbjeglicama umjesto novca - "potrepštine"

Njemačka vlada donijela je Nacrt zakona o ubrzanom rješavanju zahtjeva za azil. Ciljevi zakona su efikasnija obrada podataka o imigrantima i brže regulisanje njihovog statusa i života u Njemačkoj, te bolja raspodjela troškova koje u tom procesu snose njemačke savezne pokrajine i sama federacija. Nacrt zakona nazvan je „hitnim“, pošto u Njemačkoj – kako je pokazalo jedno istraživanje – od donošenja jednog zakona do njegovog stupanja na snagu u prosijeku prođe 200 dana. Ali, vlada bi htjela da parlament (Bundestag) i Vijeće njemačkih saveznih pokrajina (Bundesrat) daju svoju saglasnost do kraja oktobra kako bi zakon mogao da stupi na snagu već 1. novembra.

Kada je riječ o izbjeglicama, u Njemačkoj je jedna od najspornijih tema novčani iznos koji one dobijaju. On varira između 287 i 359 evra mjesečno – što je suma namijenjena nabavci osnovnih potrepština, a na to treba dodati i 143 evra za lične potrebe: „džeparac“. U političkim diskusijama, taj novac se često smatra razlogom zbog koga u Njemačku uopšte želi da dođe ogroman broj izbjeglica.

Prema novom Nacrtu zakona, novčana suma koju bi trebalo da dobijaju potražioci azila svedena je na minimum. Oni bi sve potrepštine trebalo da dobijaju u vidu predmeta za svakodnevnu upotrebu, uključujući i odjeću. Neophodne predmete za domaćinstvo će dobijati na raspolaganje – što znači da će oni biti pozajmljeni. Ako im ne mogu biti obezbijeđene te potrepštine, dobijaće bonove ili drugu vrstu „bezgotovinskih papira“. To se odnosi i na „predmete za ličnu upotrebu“ do maksimalnog iznosa od 143 evra mjesečno. Tek u slučaju da izbjeglicama sve to ne može da se obezbijedi, biće im isplaćivana i gotovina.

Na cjedilu: Sinti, Romi i homoseksualci

Vladin nacrt predviđa i razne druge izmjene postojećeg zakona, između ostalog, u njemu se kao tzv. „sigurne zemlje porijekla“ navode i Albanija, Kosovo i Crna Gora.

„Humanitarne organizacije smatraju da su vladini planovi sporni i protivni odredbama o ljudskim pravima“, prenosi dnevnik Handelsblat: „Organizacije kao Pro azil i Amnesti internešnal, ali i Savjet za migraciju u kome je okupljeno više od sto naučnika, žestoko su kritikovali novi zakonski paket. Planirane mjere su razočaranje – donijete su na brzinu i predstavljaju nastavak restriktivnog kursa proteklih godina i decenija, smatra etnolog Verner Šifauer predsjednik pomenutog Savjeta.“

„Naučnici ističu da svrstavanje pojedinih zemalja u sigurne neće ubrzati postupak rješavanja zahtjeva za azil, kao i da će to što potražioci azila sada treba da dobiju robu umjesto novca stvoriti dodatne troškove. Oni navode i da nema nikakvih dokaza da će te mjere odvratiti od dolaska u Njemačku ljude koji na put kreću iz ekonomskog razloga. Na meti kritike našao se i plan da se uspostave sabirni centri za prvu registraciju novopridošlih – ti centri su prepuni, preglasni, u njima vlada agresivna klima, porodice u takvim ustanovama mogu samo da polude, rekao je Šifauer.“

Ljevičarski dnevnik Junge velt piše da su „zabranama zapošljavanja i kraćenjima posebno pogođene izbjeglice čije zahtjeve za azil prema Dablinskom sporazumu treba da riješi neka druga zemlja. Tome treba dodati i izbjeglice iz takozvanih zemalja Zapadnog Balkana. Nacrt zakona izbjeglice iz takozvanih sigurnih zemalja porijekla, u koje će ubuduće spadati i ljudi iz Albanije, Kosova i Crne Gore, paušalno tretira kao izbjeglice druge klase. Njima prijeti slanje u specijalne logore u kojima bi mogle da borave i duže od šest mjeseci do prinudnog povratka kući, smanjenje primanja na apsolutni egzistencijalni minimum, zabranu rada i zabranu napuštanja okruga. Na taj način će žrtve diskriminacije i progona poput Sintija, Roma i homoseksualaca biti ostavljeni na cjedilu – bez zaštite.“