1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Izbjeglicama u Rusiji je teško pomagati

„Civilna podrška“ je jedina ruska nevladina organizacija koja se decenijama zalaže za interese izbjeglica. Ruske vlasti je smatraju „stranim agentom“. To joj u velikoj mjeri ograničava rad.

Lido Said je u jednoj afganistanskoj školi za djevojčice predavala njemački jezik i matematiku. Iako talibani nastavu za djevojčice smatraju „grijehom i sramotom“, Lida nije posustajala. Njenog muža su jednom prilikom pretukle nepoznate osobe jer dozvoljava supruzi da radi kao učiteljica. Kasnije je nestao i do danas mu se gubi svaki trag. Lido je bila prisiljena da sa kćerkom preko Kabula i Uzbekistana pobjegne mužovom bratu u Rusiju. Da bi platila put do Rusije, morala je prodati kuću i zlato koje je posjedovala. Lido kaže da su joj krijumčari za to tražili 4.000 dolara.

Lido Said je u Afganistanu prodala kuću i zlato kako bi pobjegla u Rusiju

Lido Said je u Afganistanu prodala kuću i zlato kako bi pobjegla u Rusiju

Lido sa kćerkom već godinu dana ilegalno živi u Rusiji. „Zahtjevi za azil ili izbjeglički status su privremeno odbijeni“, žali se Jelena Burtina, zamjenica ruske organizacije za brigu o izbjeglicama „Civilna podrška“. Zbog toga Lido preko UNHCR-a pokušava dobiti azil preko neke druge zemlje. „Šanse skoro da ne postoje. Međutim, mi ćemo pokušati“, kaže Burtina.

U humanitarnoj organizaciji „Civilna podrška“ dnevno oko 50 osoba traži pomoć. Bez obzira na podršku ove nevladine organizacije, šanse da izbjeglice iz Sirije, Čečenije, Tadžikistana, Afganistana ili Jemena dobiju azil su male“, kaže Burtina. Trenutno samo 600 osoba ima status izbjeglice. Privremeni azil se dodjeljuje osobama samo ako ukaz stigne sa višeg vrha. „To je dio političke kampanje. Trenutno je neophodno Ukrajincima pružiti utočište. Za vrijeme rata u Gruziji su to bili Oseti (stanovnici Južne i Sjeverne Osetije)“, kaže Burtina.

Ne pruža se samo humanitarna pomoć

Nevladina organizacija „Civilna podrška“ je osnovana 1990. godine u Moskvi za vrijeme kada su Armenci iz Azerbejdžana bježali u Moskvu. „Tada smo pružali humanitarnu pomoć, prikupljali odjevne predmete i lijekove“, prisjeća se Burtina. Organizacija tada nije imala vlastite prostorije i koristila je prostorije novina „Liternaturnaja Gaseta“. Nakon nemira u Bakuu su izbili konflikti za Nagorno-Karabah, kao i ratovi u Tadžikistanu, Abhaziji i Čečeniji.

Dobijanje statusa izbjeglice ili azila je dosta teško. Zahtjevi se uglavnom privremeno odbijaju.

Dobijanje statusa izbjeglice ili azila je dosta teško. Zahtjevi se uglavnom privremeno odbijaju.

Ova nevladina organizacija je vremenom spoznala da životne namirnice, odjevni predmeti i lijekovi nisu jedini problemi koji muče izbjeglice. Jedan od velikih problema je komunikacija sa vlastima. Kako bi pomogli izbjeglicama, saradnici „Civilne podrške“ su detaljno proučili ruski zakon o migrantima.

UNHCR je 1998. godine ovoj ruskoj nevladinoj organizaciji ponudio pomoć. Ta pomoć je bila dovoljna za pokrivanje plaćanje kirije i plata saradnika koji su do tada radili bez finansijske nadoknade. Tako su se oni sada mogli više posvetiti izbjeglicama i novim projektima među kojima su borba protiv diskriminacije Kavkaza u ruskim zatvorima. Također se bave i integracijom izbjegličke djece u rusko društvo, a pred sudom zastupaju žrtve nasilja motivisanih mržnjom prema strancima.

"Strani agenti"

Rusko pravosuđe je krajem aprila organizaciju „Civilna podrška“ stavilo na tzv. listu „stranih agenata“. Prema zakonu iz 2012. godine, jedna organizacija se smatra „stranim agentom“ ako dobija finansijsku podršku iz inostranstva i ako učestvuje u političkim aktivnostima. „Civilna podrška“ ne negira finansijsku pomoć iz inostranstva. Međutim, da li se djelovanje ove organizacije može posmatrati kao politička aktivnost?

Elena Burtina ulaže velike napore kako bi pomogla izbjeglicama

Elena Burtina ulaže velike napore kako bi pomogla izbjeglicama

Rukovodilac „Civilne podrške“ Svetlana Ganuškina kaže da državno tužilaštvo u okviru dva projekta ove organizacije smatra da ona poduzima političku aktivnost. U okviru prvog projekta stručnjaci NGO-a provjeravaju koliko ruski zakoni imaju rupa koje pružaju mogućnost za korupciju. U drugom projektu se radi o humanizovanju zatvorskih kazni. „Imamo slučajeve u kojim se zatvornici zlostavljaju“, kaže Ganuškina. Ona je uvjerena da se ti projekti ne mogu smatrati kao politička aktivnost, a kamoli da su u stranim interesima.

Ganuškina oštro kritikuje to što se organizacija smatra „stranim agentom“. „Dosta je teže sarađivati sa institucijama kao što su federalna služba za migracije, ministarstvo unutrašnjih poslova ili ministarstvo zdravstva. Do sada su u najmanju ruku odgovarali na naše zahtjeve“, kaže Jelena Burtina i dodaje da ministarstvo pravde planira uvođenje novog zakona. Taj zakon bi zabranio službenicima da sarađuju sa „stranim agentima“. To bi u znatnoj mjeri ugrozilo rad NGO-a.

Preporuka redakcije