1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Izbjegava li UN riječ genocid?

U sjedištu UN-a u ponedjeljak će se obilježiti 15. godišnjica genocida u Srebrenici. Neki već sada zamjeraju kako UN čini malo na obilježavanju ovog zločina, kojem je, po vlastitom priznanju, i sama donekle kumovala.

Potočari, juli 1995. UN-ovi vojnici učestvuju u odvajanju muškaraca i žena.

Potočari, juli 1995. UN-ovi vojnici učestvuju u odvajanju muškaraca i žena.

Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon prisustvovaće komemoraciji u Njujorku

Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon prisustvovaće komemoraciji u Njujorku

Za vodeće političare u Vašingtonu nema dileme: Zločin koji se prije 15 godina dogodio u Srebrenici – bio je genocid. Upravo ta riječ je upotrebljena u samom naslovu priopćenja Bijele kuće. Predsjednik SAD Barack Obama tako je najavio odlazak u Potočare svoje “predsjedničke delegacije”, koju će predvoditi veleposlanik SAD u BiH, Charles L. English.

U istoj delegaciji bit će još i Stephen J. Rapp, (Ambassador-at-Large), iz američkog Državnog tajništva, zadužen za praćenje ratnih zločina. U Srebrenicu, u ime Obamine administracije putuje i poznata spisateljica Samantha Power, sada savjetnica u Bijeloj kući za poslove multilaterale i ljudskih prava.

Vašington se umorio od BiH

Roy Gutman je dobio Pulitzerovu nagradu nakon što je svjetsku javnost upoznao s postojanjem koncentracionih logora u BiH

Roy Gutman je dobio Pulitzerovu nagradu nakon što je svjetsku javnost upoznao s postojanjem koncentracionih logora u BiH

Međutim, poznati američki novinar Roy Gutman, dobitnik Pulitzerove nagrade za svoje izvještavanja iz minulog rata u BiH, upućuje riječi kritike na račun administracije u Vašingtonu i UN-a. On smatra da obilježevanje tužne godišnjice Srebrenice sadrži i dalje više protokola nego supstance:

“Zabrinjava što u američkoj delegaciji koja odlazi na 15-tu godišnjicu Srebrenice, nema niti jednog političara, koji donosi odluke, poput potpredsjednika Joea Bidena, koji je prije nešto više od godine dana bio u Sarajevu. To može stvoriti dojam, da sada Obamina administracija diže ruke od Bosne ii Hercegovine, upravo u svijetlu ovako sastavljene delegacije za Srebrenicu”, kaže Gutman, koji se nedavno vratio iz Sarajeva.

Dodaje čak, kako se uoči ove srebreničke obljetnice neki u Vašingtonu izgleda iznova dvoume, “kakva bi BiH trebala biti zemlja”, iznoseći mnogo primjera podijeljenosti, uključujući i podjele medju bh.diplomatama u Americi, po pitanju kako bi trebalo obilježiti srebrenički inferno.

UN snosi dio krivice

Neki kritikuju da u sjedištu UN-a nerado govore o genocidu i vlastitoj odgovornosti

Neki kritikuju da u sjedištu UN-a "nerado" govore o genocidu i vlastitoj odgovornosti

Sa svoje strane, Ujedinjeni narodi, a i SAD, kao vodeća zemlja u Svjetskoj organizaciji, nastavlja Gutman, posebno nakon priznanja UN-a da djelimično snosi odgovornost za Srebrenicu - trebali bi poslati jasnu poruku, što bi još međunarodna zajednica morala učiniti kako bi BiH i region ostvarili stabilnu budućnost.

Što se tiče primjedbe nekih da se u UN ponekad vidljivo izbjegava upotrebljavanje riječi „genocid“, iako je taj zločin definisan upravo tako od strane UN Tribunala u Hagu, Gutman kaže: “Zločini su zločini, a fakti su fakti. Čini se da ti pokušaji izbacivanja te riječi iz vokabulara ostaju upravo pokušaji da se zaborave činjenice.”

Pozdravljajući ponovni dolazak predsjednika Srbije Borisa Tadića u Srebrenicu Gutman navodi kako bi od toga ipak bilo bolje hapšenje Ratka Mladića i njegovo sprovođenje u Haag. “Nemoguće je da niko u Srbiji ne zna gdje je Mladić, a posebno vojne strukture i sigurno je da ga one još uvjek štite”, kaže on.

Odgovornost države

Gutmanove riječi donekle potvrdjuje i Francis Deng, specijalni predstavnik glavnog tajnika UN-a za prevenciju genocida. To je poseban ured UN-a, koga je upravo nakon dogadjaja u Srebrenici i Ruandi utemeljio bivši glavni tajnik Svjetske organizacije Kofi Annan, a aktualni čelnik UN-a, Ban Ki-moon zdušno ga podržava.

Porodice žrtava i dalje čekaju na pravdu i hapšenje Ratka Mladića

Porodice žrtava i dalje čekaju na pravdu i hapšenje Ratka Mladića

Deng tvrdi, kako se zahvaljujući tragediji u Srebrenici donekle promijenila cjelokupna filozofija Mirovnih operacija UN-a, kojim je sada na raspolaganju mnogo robustniji mandat nego za virijeme rata u BiH. Tu je i inicijativa, “Odgovornost žaštite” (“Responsibility to protect”), pokrenuta na samitu UN-a 2005. Po tom principu, državni koncept suverenosti dolazi pod lupu ”ako države članice UN-a nisu u stanju zaštiti svoje građane od masovnog kršenja ljudskih prava, poput događaja u bivšoj Jugoslaviji, što je kulminiralo u Srebrenici 1995”.

Ljudske slabosti

Holandski pukovnik Ton Karremans sa generalom Ratkom Mladićem u Potočarima

Holandski pukovnik Ton Karremans sa generalom Ratkom Mladićem u Potočarima

No, slabosti ostaju - posebno one ljudske. “Kad god se ljudi nađu u situaciji da su svjedoci genocida, postoji tendencija da se to negira. Jer, ako to prihvatimo u trenutku kad se to dešava, pozvat će nas da intervenišemo - na moralnu odgovornost…,a to nam, ruku na srce, ponekad ne odgovara”, priznaje Deng upozoravajući: “Srebrenica i Ruanda su nas morale naučiti tim lekcijama.“

“Ako je tačno da nas historija drži odgovornima, onda će uvijek biti ljudi poput onih u Njemačkoj, koji su prihvatili odgovornost za zločine nacista. Ali će isto tako, biti i onih koji će negirati genocid”, kaže Deng spominjući otvorenu debatu koja se još vodi oko Armenije i Kambodže.

“Ono što se dogodilo u Srebrenici 1995, mora biti prihvaćeno i priznato u RS-u u BiH. Preživjelim žrtvama tog zločina treba biti pružena bar minimalna šansa da se njihove patnje prepoznaju. I tek onda se može punom parom naprijed”, kaže Roy Gutman, izražavajući sumnju da će se to ovoga puta dogoditi: “Jer ovo je ipak izborna godina u BiH”.

Autor: Erol Avdović

Odg. ur.: A. Slanjankić