Izbjeći blokadu odnosa zbog Kosova
26. august 2010Posjeta njemačkog ministra spoljnih poslova Gvide Vestervelea će u centru pažnje svakako imati Kosovo i srpski prijedlog rezolucije o Kosovu, ocjenjuje Predrag Simić, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu:
„Bojim se da Beograd i Berlin neće glasati na isti način, niti će stati iza istog dokumenta. Ali, mislim da je u ovom trenutku na diplomatama da pokušaju da ono što razdvaja dvije zemlje pokušaju da stave u razumne okvire, te da izbjegnu da se ti odnosi blokiraju zbog tog jednog pitanja“.
Stav Njemačke izazvao evropesimizam u Srbiji?
Takav ishod je u svakom slučaju najmanje poželjan rezultat tih razgovora, ističe profesor Simić.
Svakako bi bilo daleko bolje da Kosovo ne ostane jedina tema tih razgovora, i da se pored toga intenzivno razgovara o poboljšanju bilateralnih odnosa dvije zemlje, i odnosima Srbije i Evropske unije, kaže Simić:
„Jer, upravo stav Njemačke prema prijemu novih članova ovog proljeća je dosta zabrinuo i srpski državni vrh, ali i javnost. I to je dovelo do jedne, da tako kažem, krize - neke vrste evropesimizma u Srbiji, koja možda još uvijek traje“.
Ekonomija lijek za političke sporove?
U Beogradu se uoči ove posjete čulo da je njen glavni cilj pritisak na Beograd u vezi Kosova. Profesor Simić smatra da se ta tema svakako ne može izbjeći, ali da su i ovi susreti prilika da se fokus stavi na neke druge vidove saradnje:
„Mislim da se upravo intenziviranjem ekonomskih odnosa, i politički problemi pokazuju u mnogo manje kontroverznom svjetlu. Mislim da je za Srbiju od velikog značaja, ne samo kratkoročno nego i dugoročno, da Njemačka ostane i bude i dalje jedan od vodećih privrednih partnera. Jer, upravo od kvaliteta investicija koje dolaze u Srbiju, u velikoj mjeri zavisi i njena evropska perspektiva“.
Ukoliko se odnosi dvije zemlje svedu samo na jedno pitanje, a to je pitanje Kosova, onda ćemo se vratiti u devedesete godine, kaže Simić. Tada su najteže pitanja upravo i blokirala dublje razumijevanje između dvije zemlje, zaključuje Simić.
Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odg. ur.: A. Slanjankić