1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Iz Sarajeva u Oberhauzen i nazad

Filmski program "Iz Oberhauzena u Sarajevo - Sarajevska škola dokumentarnog filma" počeo je u sarajevskom Meeting Pointu. Za tri dana biće prikazani kratki i dokumentarni filmovi iz 60-ih 70-ih i 80-ih godina XX vijeka.

default

Motiv iz filma "Fasade"

„Prije nekoliko godina, igrom slučaja smo pogledali jedan film iz našeg arhiva i opet se zaljubili u taj film. Tako smo došli na ideju da ponovo krenemo u potragu za filmovima Sarajevske škole dokumentarnog filma i pregledamo sve što mi imamo. Gaby (Babić) i ja smo došli u Srajevo, pronašli te filmove i donijeli odluku da se oni prikažu na Festivalu kratkog filma u Oberhauzenu“, rekao je Carsten Spicher, kustos iz Oberhauzena, u sarajevskom Meeting Pointu, na otvaranju filmskog programa „Iz Oberhauzena u Sarajevo – Sarajevska škola dokumentarnog filma“.

Publika će za tri dana, koliko traje ova filmska manifestacija, moći da vidi 20 kratkih, dokumentarnih filmova, nastalih u 60-im, 70-im i ranim 80-im godinama prošlog stoljeća. U potpisu su sve sama, sada već kultna rediteljska imena bh. filma: Vlatko Filipović, Vefik Hadžismajlović, Milutin Kosovac, Zlatko Lavanić, Petar Ljubojev, Mirjana Zoranović, Midhat Mutapčić i Mirza Idrizović.

„Ovi filmovi su prije devet sedmica prikazani na Festivalu u Oberhauzenu, u rasprodatim kino-salama, a publika je bila oduševljena. Uvrstivši kratki dokumentarni film iz Bosne i Hercegovine u našu selekciju, pobudili smo veliki interes kod publike, a sada već i neke velike kulturne institucije u svijetu, žele da prikažu ove filmove u okviru svojih programa“, rekao je kustos iz Njemačke.

Film Zwei Gesetze Goethe Institut in Sarajevo

Film "Dva zakona" je također među onima koji će biti prikazani

Pa, o čemu govore ovi filmovi?

Vremenski, oni 'pokrivaju' period između Drugog svjetskog rata i kraja prošlog stoljeća. Obuhvataju vrijeme socijalističke izgradnje sa svim dobrim i lošim aspektima društvenog preobražaja i prate ustrajnu borbu 'udarnika' nad silama prirode i socijalne zaostalosti. Tematiziraju urbani i suburbani život svakodnevice: djece na ulici, radnika na teškim poslovima u željezari ili kamenolomu, ili seljaka u tipičnom kič okruženju. Filmovi nose izvjesnu dozu hrabrosti za vrijeme u kojem su nastajali. Cinizam im svakako nije stran, a kako su uopšte prolazili kroz cenzorska tijela u bivšem sistemu, o tome svjedoče njihovi autori.

„Jeste, bilo je teško, ali mi smo se nekako dovijali u preskakanju tih prepreka. Evo jednog primjera cenzure koja nije uspjela. U filmu 'Deveto čudo na Istoku', bila je scena gdje jedna žena, poludjela od bola za trojicom sinova koji su u svijetu, zvoni na zvona, na jednom malom otoku južnog Jadrana. Ona zvoni i naglas viče: 'Vratite se dico moja, vratite se Rvati!' Tako je pisalo u knjizi po kojoj sam pravio film, a onda je na Programskom vijeću, kad je film pregledan, direktor mene pozvao van i rekao: 'Vlatko, film bi bio dobar i bez ove scene... ' što je značilo – popravljaj! Vratio sam se unutra i pitao: 'Ko hoćete da vam se vrati na taj otok? Grci? Rimljani?' Oni su samo ćutali, a ta scena filma je i danas u mom ormaru u kući,“ priča reditelj Vlatko Filipović.

Vlatko Filipovic Direktor

Vlatko Filipović - Kako smo se borili protiv cenzure?

„Ovi filmovi bez mnogo sentimentalnosti, pružaju određenu tugu i melanholiju. Svojim kritikama odnosa su tihi optimisti, a u svojoj bliskosti sa dotičnim svijetom, drže dovoljnu distancu. Bosansko-hercegovački film je, što važi za bh. ali i za stranu percepciju, reduciran na ratna dešavanja od 1990. Savremena kinematografija je koncentrisana isključivo na obrade ratnih trauma. U velikoj mjeri je zaboravljena filmska istorija između Drugog svjetskog, i posljednjeg rata u BiH“, kaže kustosica iz Njemačke Gaby Babić i dodaje da su filmovi iz ovog perioda pravo otkriće u svijetu filma. Tako će se dokumentarni kratki film iz BiH, uskoro naći u selekciji Festivala u Vinterturu u Švicarskoj i u New Yorku, u značajnoj filmskoj instituciji „Anthology Film Archives“.

Prikazivani i nagrađivani

Nakon projekcije filmova u Meeting Pointu, i kratke, ali zanimljive debate, Saša Gavrić, koordinator kulturnih programa u Goethe-Institutu u Sarajevu, nije krio zadovoljstvo: „Sala je bila skoro puna, bilo je zanimljivih pitanja iz publike i to je prevazišlo naša očekivanja. Jer, ipak se radi o kratkom filmu. Ovo je jedna od stvari na koju BiH mora biti ponosna, jer kratki dokumentarni film iz ovog perioda je nešto dragocjeno što ne smije da se zaboravi. Status Kinoteke BiH koja čuva te filmove mora se riješiti, ali trebalo bi vratiti i one filmove koji se nalaze u arhivama Beograda i Zagreba“, rekao je Gavrić i dodao da se jedan dio filmova nalazi i u arhivi Međunarodnog festivala kratkog filma Oberhauzen, gdje su prikazivani, pa i nagrađivani.

Autorka: Ljiljana Pirolić

Odg. urednik: Svetozar Savić