1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iz Sarajeva u Keln: Idem da se ne vratim

Zdravstveni sektor u BiH zapada u sve goru situaciju, a broj medicinskih radnika koji bolji život traže drugdje, u konstantnom je porastu. Na vrhu ljestvice zanimanja medicinara je Njemačka.

Bosnien und Herzegowina Sarajevo - Bosnische Medizinfachkräfte in europäischen Krankenhäusern (DW/Z. Ljubas )

Nastava njemačkog u Goethe institutu

Enisa Bogilović, 20-godišnja opća medicinska sestra, upravo je polagala jedan od ispita njemačkog jezika na Goethe institutu u Sarajevu. Samo dan prije dobila je potvrdu da je primljena da radi na jednoj klinici u blizini Kölna. Novi posao, nova sredina, novi prijatelji, nova zemlja.

"Bilo je jako teško odlučiti se na ovo budući da sam veoma mlada i da sam rijetko putovala izvan BiH. Roditelji su mi ovdje i sva familija mi je u Bosni, ali prije nego sam se odlučila ući u ovaj projekat razgovarala sam sa svojim roditeljima koji su mi dali maksimalnu podršku za sve odluke, podršku da idem u Njemačku, jer me tamo čeka bolja budućnost, pa sam bez ikakvih dilema tako i odlučila", kaže Enisa za Deutsche Welle.

Novom životu u Njemačkoj se raduje, premda ju je ipak strah. "Lako je otići u drugi grad, ali je jako teško otići u drugu državu, gdje je drugi jezik, drugi običaji, druga kultura... jedan veliki strah vlada kako se navići na sve to. Opet, kažu da se čovjek lako navikne na bolje".

Triple-Win – nada za medicinske radnike

Enisa je u Sarajevu završila Srednju medicinsku školu i planirala nastaviti studij medicine, jedino što voli, no nije prošla prijemni ispit, razočarala se, ali nije ustuknula, već odlučila stažirati na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i položiti stručni ispit. Nakon svega toga, posla nije bilo, a onda je saznala za projekat njemačke Agencije za međunarodnu saradnju (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit – GIZ) i odlučila se prijaviti u septembru prošle godine.

Bosnien und Herzegowina Sarajevo - Bosnische Medizinfachkräfte in europäischen Krankenhäusern (DW/Z. Ljubas )

Azra Ramić, koordinatorka Triple Win projekta

Kako pojašnjava Azra Ramić, koordinatorica GIZ projekta, kroz takozvani Triple-Win projekat GIZ-a, zajedno sa Agencijom za zapošljavanje Savezne Republike Njemačke i u partnerstvu sa Agencijom za rad i zapošljavanje BiH i svim filijalama entitetskim i lokalnim službama za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko Distrikta, radi na tome da se samoodrživo i odgovorno posreduje radnom snagom srednje stručne spreme – medicinsko osoblje – i da se posreduje za rad u Njemačkoj.

"U suštini se cijeli projekat Triple-Win bazira na vladinom dogovoru o posredovanju pri zapošljavanju u Njemačkoj. Interes je velik, ali ne samo naše ciljne grupe, nego i puno šire. Imamo mnogo upita od profila koje mi uopšte ne možemo da posredujemo. Razni profili se javljaju, međutim, ono čime se projekat Triple-Win isključivo bavi je profil medicinske sestre, odnosno, medicinskog tehničara opšteg ili pedijatrijskog smijera", kaže Ramić za Deutsche Welle uz napomenu da se isti program provodi još u Srbiji i na Filipinima.

Drastične razlike

Objašnjava da je međuvladinim dogovorima definirano koji je to profil u Njemačkoj deficitaran, a za koji profil u BiH istovremeno postoji veliki broj nezaposlenih. "Želi se izbjeći da se posreduje radnom snagom koja je potrebna u BiH i naravno da se izbjegne posredovanje radnom snagom koja Njemačkoj nije potrebna", pojašnjava Ramić.

Triple-Win projekat, kako kaže, nudi kurs njemačkog jezika, neophodan za izdavanje radne dozvole za Njemačku, a u "saradnji sa njemačkom Agencijom za rad i zapošljavanje pronalazimo odgovarajućeg poslodavca za odgovarajuće profile i kada osoba dobije posao, onda pomognemo u cijeloj toj proceduri izdavanja radne dozvole i vize, odlaska u Njemačku, integraciju u Njemačkoj i, što je jako bitno, u procesu priznavanja diplome". GIZ-ov projekat započeo je 2013. godine i do sada je, samo kroz taj projekat, u Njemačkoj zaposleno 300 medicinskih sestara i tehničara iz BiH. Upravo ovih dana startao je i novi krug za prijavu interesenata za rad u Njemačkoj putem Triple-Win projekta, a uvjeti su, kao i do sada, kvalitet – odrađen staž i položen stručni ispit. Povrataka, prema saznanjima Azre Ramić, nije bilo, osim dva i to zbog smrtnog slučaja u porodici.

Premda još nije ni došla do Njemačke, Enisa Bogilović već je primijetila ogromne razlike u sistemima dvaju država. Kroz stažiranje na klinikama KCUS iskusila je kako je biti medicinska sestra u Sarajevu. Znala je da je ne čeka posao na klinici, niti u nekom od gradskih domova zdravlja. U Kölnu, pak, posao je čeka, premda će se u Njemačku zaputiti tek početkom ljeta, kada kompletira ispite iz njemačkog jezika, neophodne za radnu dozvolu. Ugovor je već dobila i zapanjila se detaljima i preciznošću tog dokumenta.

Sarajevski rekord Goethe instituta

"Znate odmah sve uslove rada. Razlika je drastična u odnosu na naš sistem što se tiče radnih sati, primanja, slobodnih dana, a i same organizacije na jednom odjeljenju. Kod nas je gotovo tradicija da je jako mali broj sestara na jednom odjeljenju i na puno pacijenata, dok je tamo skroz drugačiji sistem, takozvani Wohnzimmer sistem, gdje jedna sestra u smjeni dobije, otprilike, dvije sobe sa nekih  pet do šest pacijenata s kojima radi u toj smjeni", kaže Enisa.

Bosnien und Herzegowina Sarajevo - Bosnische Medizinfachkräfte in europäischen Krankenhäusern (DW/Z. Ljubas )

Bahira Zunić predaje njemački medicinskom osoblju koje odlazi na rad u Njemačku na Goethe institutu u Sarajevu

Izuzetan interes medicinskih radnika za Njemačku uočljiv je i po broju polaznika kurseva njemačkog jezika u Goethe institutu u Sarajevu. Profesorica njemačkog jezika Bahira Žunić, u čijoj grupi je i Enisa, kaže da iz razgovora s polaznicima kursa često saznaje da su mnogi od njih upravo medicinski radnici. Navodi i kuriozitet da je Goethe institut u Sarajevu prije dvije godine oborio i rekord po broju upisanih polaznika, koji je inače tradicionalno držao Istanbul.

Profesorica Žunić je i sama živjela i školovala se u Njemačkoj, gdje još živi njena familija. Kaže da joj je trenutno dobro i u BiH, ali da "s obzirom na to kako mladi ljudi odlaze, pitanje je da li će i za nas biti posla, da li ćemo imati koga podučavati njemačkom jeziku".

Odlazak ljekara i drugih medicinskih radnika treba ozbiljno shvatiti, smatra dr. Fahrudin Kulenović, donedavni dugogodišnji predsjednik Ljekarske komore Kantona Sarajevo. Samo prošle godine, kako kaže za Deutsche Welle, iz BiH je otišlo više od 300 ljekara. Problem ne pogađa samo BiH, budući da su "migracije ljekara stare koliko i njihov zanat".

Situacija gora samo u Rumuniji

"Osim toga, 2008. godine je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila da čovječanstvu prijeti velika kriza nedostatka ljekara. To je procjena i to se dešava u svijetu. Sad možete misliti kako će proći najsiromašnije zemlje i najneuređenije, kao što je BiH, kad recimo danas Hrvatska, koja je u EU, ima manjak od četiri hiljade ljekara. Našim ljekarima se odmah nudi zaposlenje, stanovi i dobra plaća i oni odlaze. Ja ne smijem ni zamisliti šta bi se desilo kada bi BiH naprasno ušla u EU? Odjednom bismo ostali bez ljekara", upozorava dr. Kulenović i prognozira "veliki nedostatak ljekara u BiH, vrlo brzo".

Naglašava da su ljekari na ovim prostorima, "kad je u pitanju visina njihove nagrade, kvalitet njihovog življenja, materijalni kvalitet – bačeni pod noge od bilo kojih vlasti koje se, kako smo svjedoci, ovdje brzo smjenjuju". Navodi i podatak da je, po pitanju zarade ljekara i medicinskih radnika, od BiH u goroj poziciji jedino Rumunija. Teškom stanju u zdravstvu u BiH, smatra dr. Kulenović, uveliko doprinose i "nevješti ljudi na čelu" tog sektora. "Političke partije imaju senzibilitet samo za jednu stvar – da se dobiju izbori, da se onda na komandujuća mjesta, pa i u zdravstvu, postave rođaci, prijatelji, istaknuti članovi partije, itd... a mi ćemo, izgleda, školovati ljekare za ujedinjenu Europu", zaključuje dr. Kulenović.

Bosnien und Herzegowina Sarajevo - Bosnische Medizinfachkräfte in europäischen Krankenhäusern (DW/Z. Ljubas )

Medicinski radnici se spremaju se za odlazak u Njemačku

Enisa Bogilović je dio školovanja dovršila u BiH, a u Njemačkoj se nada, pored posla, nastaviti studirati ono što najviše voli – medicinu. "Da budem iskrena, ako mi se i ne ispune ti neki moji planovi o školovanju, ne planiram se vraćati. Ne bih ni otišla da se planiram vratiti", kaže Enisa i zaključuje: "U Njemačkoj mislim izgraditi svoj život i sutra imati svoju porodicu, svoju djecu tamo školovati i tamo dočekati penziju, jer iskreno mislim da BiH kao država napreduje, ali jako sporim koracima i ne znam kada će dostići taj nivo da bih se ja poželjela vratiti".