1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iz presude treba izvući iskorak za bolju budućnost

U ovom izdanju naše rubrike «Utorkom o..» o presudi Međunarodnog suda pravde u procesu BiH protiv Srbije i crne Gore, razgovarali smo sa predsjednicima Helsinških komiteta za ljudska prava u regionu. Naši gositi su: Sonja Biserko, Branko Todorović, Muhamed Džemidžić i Žarko Puhovski.

Genocid

Genocid

Za Sonju Biserko, predsjednika Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, presuda je iznenađujuća u negativnom smislu. Biserko kaže da se radi o veoma ciničnoj presudi jer je zaobišla sve dokaze koji su do sada dokazani pred Haškim tribunalom, posebno na suđenju Slobodanu Miloševiću.

«Presuda nije uzela u obzir činjenicu da postoje još četiri procesa pred Haškim tribunalom, a sva se odnose na Srebrenicu. Tu mislim na Stanišića, Frenkija Sinatovića, Perišića i Ratka Mladića. Ratko Mladić do sada nije predat tribunalu zato što se upravo očekivalo da bi njegovo suđenje moglo imati uticaja na ovu presudu. Drugo, Srbija nije bila aktivni saradnik Haškog tribunala, nije dala arhive niti ih je otvorila za tribunal, a ono što je dala i to u dilu sa Karlom del Ponte, dogovoreno je da se to i dalje tretira kao državna odnosno vojna tajna, zato što bi to bilo protiv srpskih interesa»

Branko Todorović, predsjednik Helsinškog podbora za ljudska prava RS spušta lopticu i kaže da presudu regionu treba dočekati bez euforije i frustracija kao i osjećaja da je neko nešto izgubio.

«Ta odluka može biti doprinos procesu pomirenja u regionu i procesu suočavanja sa istinom i jedna vrsta doprinosa istini. Nemojmo zaboraviti da je dio tog mozaika istine i ono što je uradio Haški tribunal i što će raditi sudovi u regionu».

Muhamed Džemidiž, izvršni direktor Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, kaže da je Helsinški komitet u BiH ima obavezu kao i drava da poštuje odluku suda:

«Mišljenja smo da niko nema razloga ni za slavlje niti za izjave koje mogu da podgrijavaju ono čime je BiH opterećena u posljednjih petnaest ili šesnaest godina. Smatramo da iz ove presude, ovakve kakva jeste, treba izvući polazišta koja će svim stranama omogućiti da naprave iskorake u otopljavanju odnosa i stvaranju atmosfere u kojoj će se graditi bolja budućnost».

Žarko Puhovski, Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u R Hrvatskoj smatra da je presuda nepravedna.

«Pravnici mogu govoriti o detaljima, ali ono što mi se čini očitim jeste da su činjenice pogrešno utvrđene, da je presuda ustvrdila da postoji neka vrsta opštinskog genocida u Srebrenici, ali ne i genocida na cijeloj teritoriji BiH, te da je odustala od toga da vidi jedinstvenu zapovjednu odgovornost od izvršitelja u pojedinim jedinicama do Beograda gdje je bio nedvojbeni štab tih operacija. Također u obzir nisu uzimane činjenice naprimjer da je Slobodan Milošević i u ime bosanskih Srba potpisao završetak rata. Prema tome, time je priznao svoju zapovjednu ili komandnu poziciju u odnosu na njih».

Audio i video zapisi na tu temu

  • Datum 27.02.2007
  • Autor Uredio i vodio Mehmed Smajić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AUg3
  • Datum 27.02.2007
  • Autor Uredio i vodio Mehmed Smajić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AUg3