1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Italijanske investicije u Srbiji sigurne?

Italijanski premijer Silvio Berluskoni otkazao je za ovaj petak najavljenu posjetu Beogradu zbog parlamentarne debate o budžetu. Da li će se krizna finansijska situacija odraziti na privredne odnose Srbije i Italije?

Fabrika automobila

Kako će se finansijska kriza u Italiji odraziti na kragujevačku fabriku?

Italija je, prema podacima za prvih pet mjeseci 2011. godine najveći izvozni partner Srbije. Srbija je u Italiju izvezla robe u vrijednosti od 584 miliona dolara. Najavljuje se da je Italija sada zainteresovana za ulaganja u energetski sektor, prije svega u termoelektranu Kolubara B, što je investicija vrijedna skoro milijardu evra. Italijanski Goldoni je potpisao sporazum o spremnosti da kupi većinski paket akcija fabrike 21. maj, u kojoj bi se proizvodili kultivatori i traktori. Bilo je planirano i snažnije ulaganje u poslovanje italijanskog Fijata u Kragujevcu. Međutim, da li će sada uopće doći do najavljenih ulaganja je upitno jer su prognoze oko stanja italijanske ekonomije trenutno nevesele.

"Italija ne može da doživi sudbinu Grčke"

Berluskoni

Silvio Berluskoni zabrinut financijskim stanjem svoje zemlje

Ekonomski analitičar i urednik Novog magazina Miša Brkić ističe za DW kako su previše katastrofične prognoze o krahu italijanske ekonomije. „Mislim da Italija ne može da doživi sudbinu Grčke", smatra Brkić i dodaje da "u tom smislu sudbina italijanskih investicija u Srbiji neće biti dovedena u pitanje. Jedno su italijanske kompanije, a drugo je italijanska država, koja - ako ima problema sa budžetom - to mora da riješi. Koliko ja znam, neke ključne italijanske banke dosta dobro stoje. Znam i neke koje nisu u sjajnoj situaciji, ali to nije razlog za krah italijanskog bankarskog sistema ili krah italijanske privrede. Dakle, investitori, koji se spremaju da ulažu novac u Srbiju, ili su već ušli u taj proces, ne pokazuju na bilo koji način da imaju namjeru da odustanu od toga, pa ni Srbija nema razloga da strahuje", ocjenjuje Brkić.

Srpski Fiat - slatkorječiva obećanja

Logo Fiata

Italijani su u Srbiju ulagali u oblasti zajedničkih investicija, proizvodnih kooperacija, kao i u sektore bankarstva i finansija, turizma, i saobraćaja. Ulaganja italijanskog Fiata u kragujevačku fabriku automobila jedna je od najvećih investicija u Srbiji tokom proteklih godina.

Koliko su sve te investicije opravdale visoka očekivanja, prije svega kada je riječ o Fijatu? Jelica Putniković, urednica online Balkan magazina, ocjenjuje za DW da su tu napravljeni neki pomaci, ali da je tu više ulagala država Srbija kako bi napravila neku osnovu za buduću saradnju:

„Uglavnom je to bila jedna velika doza slatkorječivosti, obećanja i najava. Međutim, što se tiče Fijata, to su tek početni koraci. Trebalo bi vjerovati da će možda neki ekonomski interes prevladati pa će ta priča o sklapanju automobila u Kragujevcu zaživjeti, ali iskreno rečeno male su šanse.“

A da malo zasučemo rukave?

Investicija Fijata je za mnoge analitičare predstavljala tas na vagi koji je odlučio pobjednika posljednjih izbora u Srbiji. Međutim, teško da bi sada iko na takav način mogao donijeti Srbiji nešto što bi odlučilo naredne parlamentarne izbore, kaže Miša Brkić.

„Ne vjerujem da će biti tako velikih investicija kao što je bio Fiat", kaže Brkić. "Nisam siguran ni koliko su zbog toga građani glasali na izborima. Ako građani i dalje misle da će doći neko sa strane i donijeti zlatne poluge, a mi sjediti ispod šljive u ladovini i čekati da dobro živimo zato što će neko donijeti novac, grdno se varamo. Nema te vlasti koja to može da obezbjedi, i što se ljudi prije otrijezne od takvih lijepih snova i ideja, to ćemo prije postati normalno društvo. Dakle, ja ne vjerujem da će bilo koje sljedeće izbore dobiti bogati ujak iz Amerike, Italije, Francuske ili Njemačke. Dobiće oni političari koji budu obećavali neke realne stvari u narednim godinama, a u te realne stvari spada i to da mi moramo da zasučemo rukave i radimo bolje i više nego što smo do sada radili.“

Autor: Ivica Petrović

Odg. ured.: S. Tanović