1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Italijani ne vide perspektivu u BiH

Nakon aneksije BiH Austrougarskoj monarhiji je trebala stručna radna snaga i već 1880-te godine iz pokrajine Tirol u Tuzlu dolaze prve italijanske familije. Njihovi potomci bi mogli biti most između Italije i BiH.

default

Italijanski tamburaški orkestar Bajazzo, Tuzla 1924. godine

Među prvima koji su iz Italije stigli u Tuzlu su familije Mot, Kandoti i Goje čiji članovi su bili najvećim dijelom građevinske struke. Branislav Mot, inicijator i osnivač 1993-će godine Udruženja građana italijanskog porijekla u Tuzli, koje danas okuplja oko 250 članova, jedan je od rijetkih koji još aktivno radi na prikupljanju arhivske građe o porijeklu italijanske nacionalne manjine u Tuzli.

„Oni su bili među prvim osnivačima dobrovoljnog vatrogasnog društva, zatim su pokrenuli kulturni rad, posebno glazbu. Italijani su u Tuzli imali svoj italijanski orkestar koji se zvao „Bajazzo“, činio je osam članova. Od tih osam članova dva su bila braća Mot i dva Kandoti“, kaže Mot i dodaje kako je ovaj orkestar u tuzlanskom kinu „Centar“ dvadesetih godina prošlog vijeka bio pratnja kod projekcije nijemih filmova.

Dossier Minderheiten in Bosnien und Herzegowina

Branislav Mot, nikada nije pomišljao da se preseli u Italiju

Italijane nema ko da predstavlja

Danas Udruženje radi zahvaljujući donacijama iz italijanske pokrajine Trento dok se lokalne vlasti nisu potrudile da pruže institucijalnu materijalnu pomoć Udruženju. Branislav Mot ima italijansko državljanstvo ali je u ratu bio u Tuzli cijelo vrijeme i danas u vremenu krize kaže da nije nikada pomišljao da se sa porodicom preseli u Italiju.

„Ali vjerujte da u ovom gradu ne osjećam ama baš nimalo, hajde da kažem da bi im'o neku, ne neku privilegiju, nego neku perspektivu za budućnost svoga djeteta“, rezignirano govori Mot.

Teško je govoriti o broju građana Bosne i Hercegvoine koji imaju italijansko porijeklo jer, kao i u mnogim drugim područjima, nema zvanične statistike. Procjenjuje se da u Tuzlanskom kantonu ima oko 2 000 građana italijanskog porijekla te da su brojnije zajednice ove nacionalne manjine još u Sarajevu i Banja Luci. Italijansku nacionalnu zajednicu i njene specifične interese, kao ni interese drugih nacionalnih manjina, međutim, nema ko predstavljati u državnom, entitetskim ili regionalnim parlamentima.

Tuzla

Udruženje građana italijanskog porijekla u Tuzli broji oko 250 članova

Izgradnja Italijanskog kulturnog centra

Svjetlana Kakeš, koja vodi porijeklo iz porodice Mikelini, smatra da bi italijanska zajednica u Bosni i Hercegovini mogla biti kvalitetan most u kulturnim i ekonomskim vezama BiH sa Italijom i da bi na dobitku bila i italijanska zajednica i država Bosna i Hercegovina.

„Uvijek je bogatstvo i bolje je imati više opcija, raznolikosti i više mišljenja i više ljudi. Tako da ja mislim da bi moglo biti samo unapređenje i poboljšanje kad bi imali i predstavnike nacionalnih manjina. Sad to ne mora biti baš italijanske, jer kad bi imali po jednog parlamentarca za svaku nacionalnu manjinu, koliko je Bosna bogata nacionalnim manjinama, onda bi to možda bilo malo previše, ali par mjesta bi se svakako trebalo naći za predstavnike nacionalnih manjina“, kaže gđa Kakeš.

Možda mali pomak u ovom smislu bude urađen ove jeseni jer je u fazi registracije Centar za promociju dijaloga, odnosno Italijanski kulturni centar u Tuzli, kao projekat nekoliko nevladinih organizacija.

Autor: Samir Kahrović

Odg. urednik: Zorica Ilić