1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Istorija proširenja EU od 1973 pa do danas

Istorija EU je počela prije 50 godina kada su Belgija, Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Holandija osnovale «Evropsku zajednicu za ugalj i čelik», «Evropsku privrednu zajednicu» i «Evropsku atomsku zajednicu». Ono što je tada počelo, danas je preraslo u EU sa 27 članica

Sretan rođendan EU

Sretan rođendan EU

Belgija, Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Holandija. Ovih šest zemalja je 1957 godine potpisalo Rimski ugovor i time su položile kamen temeljac za kasniju EU. 1973 godine ova zajednica se povećava na devet članica.

Danska, Irska i Velika Britanija su 1973 godine pristupile evrpskoj zajednici i to u prvom krugu proširenja.Wolfgang Wessels, profesor sa Univerziteta u Kelnu kaže:

«Prvi krug proširenja je bilo takozvano sjeverno proširenje posebno kada se radi o Velikoj Britaniji ali i Danskoj i Irskoj. Obje ove zemlje su male, ali od tada imaju važnu ulogu u sasvim različitim formama. Velika Britanija je naravno bivša super sila i doprinijela je da glas Evrope u svijetu postane nešto jači. Istovremeno je ova zemlja donijela i probleme u budžetu i u pogledu na buduća proširenja».

Devet ih je bilo do 1981 godine. Za više diskusije nego u prvom krugu proširenja pobrinuo se ulazak Grčke 1981 godine. Glavna sporna tačka je: napeta politička situacija sa Turskom i loši privredni uslovi u zemlji. Proširenje ide dalje.

Deset ih je bilo do 1986-godine kada su u članstvo primljene Španija i Portugal. Obzirom da su prepreke za ulazak postale sve veće, pregovori sa Španijom i Portugalom su trajali deset godina. Politolog Wolfgang Wessels:

«Proširenje na jug je po prvi put obuhvatilo zemlje koje su bile pod diktaturom i privredno slabe. Međutim, to je pokazalo da evropska integracija može donijeti demokratiju».

Španija i Portugal su bile najmlađe članice Evropske zajednice kada je ona 1993 godine prerasla u EU.

Dvanaest ih je bilo do 1995-te godine. Austrija, Švedska, Finska u EU su ušle 1995-te godine. Četvrto proširenje EU je ovaj put proteklo bez problema. «Zemlje koje su postale članice privredno su bile jako integrisane u EU», kaže Madalina Ivanica, sa Univerziteta u Mastrihtu.

«One su već bile dio zajedničkog tržišta. Bilo je logično da one postanu članice EU».

Petnaest ih je bilo do 2004-te godine.Estonija, Letonija, Litvanija, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Malta, Kipar. Proširenje EU na istok 01.Maja 2004 te godine je bilo najveće proširenje u istoriji EU. Motivacija za nove članice je pored privrednih prednosti bila i njihova istorijska i kulturološka veza sa ostalim članicama EU. Zemlje koje su postale članice Unije, prvo su morale ispuniti tzv «Kopenhagenške kriterije», što je odlučeno na samitu EU 1993-će godine održanom upravo u Kopenhagenu. Šefovi država i vlada su tada odlučili da kandidati za ulazak EU moraju imati političke predpostavke kao što je stabilnost, demokratija, državnopravnost, poštovati ljudska prava, kao i konkurenciju na tržištu.

25 ih je bilo do ove godine. «Rumunija, Bugarska» su ustvari željele postati članice još 2004-te godine, međutim tada nisu ispunjavale kriterije iz Kopenhagena. Međutim, i kada su ove dvije zemlje 01.Januara ove godine ušle u članstvo u EU, još uvijek se vodila diskusija dali su one sazrjele za člastvo. Rumunija i Bugarska još uvijek imaju problema sa korupcijom, državnopravnosti i kada je riječ o privredi.

27 će ih biti, do kada? «Turska? Hrvatska? Makedonija? Još uvijek nije odlučeno kada će ove zemlje postati članice EU. I za ove zemlje važe kriteriji iz Kopenhagena isto kao i za zemlje koje su 2004-te postale članice EU, ali primjena ovih kriterija je postala oštrija. Osim toga među stanovništvom zemalja članica EU vlada umor kada je riječ o daljem priširenju. Razlog za to je pitanje, kako će se sve dalje dešavati interno u EU. Evropski ustav nakon neuspjeha na referendumima u Francuskoj i Holandiji je na ledu.Wolfgang Wessels sa Univerziteta u Kelnu je optimista kada se radi o budućnosti EU.

«Evropljani, evropske institucije, a samim tim mislim i građani, u posljednjih 50 godina su postigli mnogo toga u evropskoj integraciji i mislim da smo u situaciji da i u budućnosti bilježimo uspjehe».

Šta građani misle o EU?

U povodu 50-te godine od potpisivanja Rimskog ugovora, razgovarali smo sa građanima iz nekoliko zemalja članica EU i pitali: šta ih povezuje sa EU. Evo odgovora:

«Zovem se Ariane Kujowska i dolazim i Francuske. Imam 20 godina i studiram u Njemačkoj. Za mene Evropa prije svega znači približavanje naroda što sam naučila u Njemačkoj za vrijeme učešća u evropskom «Erasmus programu».

«Ja sam Stefanie. Iz Njemačke sam i imam 23 godine. Za mene je EU važna jer sam kroz EU u posljednjih nekoliko godina upoznala mogo različitih zemalja što uopšte nije bio problem. U toku jedne godine sam promijenila tri zemlje i to bez ikakvih ometanja i problema i smatram da je do super».

«Zovem se Maart van der Ven, imam 21 godinu i dolazim iz Holandije. Kroz EU dolazite u kontakt sa različitim ljudima i idejama. Na taj način postajete otvoreniji prema ostalim kulturama i idejama. Tako čovjek postaje tolerantniji».

«Moje ime je Metka, imam 25 godina i upravo sam završila fakultet u Gracu. Generalno sam mišljenja da je to dobro prije svih za slovenske studente jer sada imaju mogućnost da češće odlaze u inostranstvo, da u inostranstvu mogu lakše studirati. Jednostavno je otvoreno više puteva».

«Zovem se Laura Garcia, imam 22 godine i studiram šumarstvo. EU je za Španju dobra jer dobijamo mnogo novca, prije svega iz Andaluzije. EU je dobra za razvoj cijele zemlje. Kao student mogu također od EU profitirati, mobilnost je porasla i postoje stipendije kao što je «Erasmus program». Putovanje je također olakšala zajednička valuta. Kroz EU su se približile i kulture zemalja».

«Nikos Papadopulos. Imam 50 godina. Naše prednosti su u tome da za rad u Njemačkoj ne trebamo radnu dozvolu i skoro da netrebamo dozvolu boravka. U Grčku može odlaziti i iz nje se vraćati kada god to želimo».

«Ime mi je Will Hopper. Imam 77 godina.Volim EU jer nudi riješenje za problem koji je postojao vijekovima. Od njenog osnivanja unutar EU nije bilo većih ratova. To je nešto što se nije moglo postići u posljednjih 500 godina».

«Zovem se Tomas Montero Vazguez. Imam 72 godine i dolazim iz Granade. EU je dobra stvar. Kod nas postoji izreka koja kaže: u zajednici se krije snaga. EU je pomogla Španiji i dobra je i za ostale zemlje, prije svega kada se radi o infrastrukturi. EU poljoprivredi i dalje nanosi štetu. Više ne proizvodimo toliko vina i mlijeka, ali mislim da je sveukupno gledano EU nešto dobro».

«Zovem se Markku. Imam 37 godina i dolazim iz Finske. Prije svega mislim na Euro. Cijene su skoro izjednačene u svim zemljama i ukoliko putujete kroz Evropu, nije vam potrebno da mijenjate novac. Jednostavno idete iz zemlje u zemlju i koristite isti novac».

Audio i video zapisi na tu temu

  • Datum 23.03.2007
  • Autor Rubriku "Evropa danas" uredio i vodio Mehmed Smajić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AVRY
  • Datum 23.03.2007
  • Autor Rubriku "Evropa danas" uredio i vodio Mehmed Smajić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AVRY