1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Istočno Sarajevo: Entitetska linija sve manje kao barijera

26. februar 2011

Oprečna su mišljenja o uticaju entitetskog razgraničenja na ekonomske prilike u sarajevskoj regiji. Zvaničnici Istočnog Sarajeva za ekonomsku krizu okrivljuju svjetske prilike i društveno-historijska zbivanja.

https://p.dw.com/p/R494
Entitetsko razgraničenje na Dobrinji - lijevo Federacija, desno Republika SrpskaFoto: DW

Općina Istočno Novo Sarajevo prije rata je bila sastavni dio glavnog grada BiH, odnosno sarajevske općine Novi Grad. U ratu je bila sastavni dio "Srpskog Sarajeva", ambiciozno zamišljenog kao središte Republike Srpske sa 300.000 stanovnika. Razvojni planovi za "Srpsko Sarajevo" u međuvremenu su propali, a neustavna odrednica "srpsko" izbrisana je iz naziva općina i gradova.

Grenze in Sarajevo
Općina Istočno SarajevoFoto: DW

Ekonomski eksperti tvrde da je entitetska linija mnoga bh. područja odvojila od makroekonomskih centara, što je nekim općinama u BiH donijelo ekonomsku stagnaciju, a stanovnicima izrazito nizak životni standard. Kao primjer navode i grad Istočno Sarajevo, odnosno Općinu Istočno Novo Sarajevo, iako se potpredsjednik općinske Skupštine Vojislav Milinković ne slaže sa takvim ocjenama.

Istočno Sarajevo nije Banja Luka ili Bijeljina

"Entitetska linija nema uticaja na ekonomski razvoj ove općine, a aktuelna ekonomska kriza odraz je prilika ne samo na području ove općine, već i u regiji i svijetu", kaže Milinković. On Ipak konstatira da ovo područje "zbog društveno-historijskih događanja ne može biti razvijeno kao neki drugi dijelovi Republike Srpske, kao što su Banja Luka, Doboj ili Bijeljina".

Grenze in Sarajevo Goraa Gorana Basevic
Gorana Bašević: "Svi smo mi upućeni jedni na druge."Foto: DW

Prema statističkim pokazateljima, mnogi građani ove općine sa prosječnim entitetskim primanjima žive loše jer mjesečna plata ne može pokriti ni pola potrošačke korpe. Entitetska linija u poratnim je godinama za mnoge prestavljala nepremostivu barijeru. U oba entiteta, još uvijek ima ljudi koji ne prelaze ovu administrativnu granicu iako su, kako kažu građani Istočnog Novog Sarajeva, odnosi danas puno bolji, a entitetska se linija sve manje doživljava kao barijera.

Jedinstveni samo u infrastrukturnom i geografskom smislu

Vojislav Milinković tvrdi da Općina Istočno Novo Sarajevo bilježi rast broja stanovnika. Kaže da je ova općina "magnet" za one koji rade u državnim institucijama. Gorana Bašević jedna je od mnogih koji žive Istočnom Sarajevu, a rade u državnim institucijama smještenim u glavnom gradu BiH. Entitetsku granicu ne doživljava kao prepreku u obavaljanju svakodnevnih poslova. "Vezana sam za oba dijela grada, a inače smo svi na neki način upućeni jedni na druge", kaže Gorana.

Flash-Galerie Grenze in Sarajevo
Istočno Sarajevo je važilo za jedno od većih gradilišta u RSFoto: DW

Na web stranici Istočnog Sarajeva stoji da je ovaj grad administrativni, univerzitetski, ekonomski i kulturni centar istočnog dijela Republike Srpske te da u geografskom i infrastrukturnom smislu, sa Sarajevom čini "jednu cjelinu". U ekonomskom smislu, radi se o dva podijeljena područja na kojima su bila smještena industrijska postrojenja i centrale nekadašnjih moćnih privrednih preduzeća.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednice: Belma Fazlagić-Šestić / Marina Martinović