1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

„Istina o lažnim izbjeglicama sa Balkana“

U Njemačku dolazi sve veći broj izbjeglica sa zapadnog Balkana. Njihove šanse za dobijanjem azila su minimalne. Zašto dolaze?, pitanje je kojim se bavi njemačka štampa.

Magazin „Focus“ danas na naslovnici piše „Istina od lažnim izbjeglicama“. Focus dalje navodi da sve više izbjeglica iz jugoistočne Evrope dolazi u Njemačku, ali i napominje da one skoro nemaju nikave šanse da dobiju azil. Focus navodi da je od početka godine zahtjev za azil u Njemačkoj podnijelo više od 179.000 ljudi i da bi se taj broj do kraja godine mogao povećati na 450.000. „Najveći broj tih ljudi dolazi iz zemalja zapadnog Balkana. Samo sa Kosova je u Njemačku stiglo više od 31.000 tražilaca azila što je u odnosu na predhodnu godinu plus od 1.188 procenata. Iz Albanije je više od 22.000 tražilaca azila u Njemačkoj što je porast za 468 procenata. Iz Srbije je također došlo više od 15.000 ljudi“.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava ljutito su reagirale na novi plan bavarske vlade da otvori azilantske centre za smještaj i procesuiranje azilantskih zahtjeva ljudi s Balkana.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava ljutito su reagirale na novi plan bavarske vlade da otvori azilantske centre za smještaj i procesuiranje azilantskih zahtjeva ljudi s Balkana.

List „Südwest Presse“ je objavio članak Norberta Mappes-Niedieka inače dobrog poznavaoca prilika na Balkanu, u kojem on odgovara na nekoliko pitanja o izbjegličkom talasu sa zapadnog Balkana u pravcu Njemačke i drugih zapadnih zemalja. On piše da većina izbjeglica dolazi iz Albanije i da se broj tražilaca azila iz te zemlje ove godine povećao za sedam puta. Također mnogi dolaze iz Srbije, Makedonije, Crne Gore i sa Kosova“. Mappes-Niediek navodi da izbjeglice u Njemačku dolaze zbog nedostatka privredne perspektive u svojoj zemlji: „Nezaposlenost na Kosovu je preko 50 posto. Posebno katastrofalna situacija je u strukturalno slaboj Crnoj Gori“.

U tekstu se dalje navodi da većina tražilaca azila sa zapadnog Balkana u Njemačkoj nisu Romi i da na zapadnom Balkanu, ako se izuzme nekoliko slučajeva u Makedoniji, nema političkog gonjenja. Kada je riječ o Romima Mappes-Niediek navodi da su oni najviše diskriminirani jer predstavljaju najsiromašniju kategoriju građana. „ Iako je zdravstvena zaštita teoretski besplatna, ljekari i bolnice od Roma traže novac kojeg oni uglavnom nemaju. Novac dakle traže od onih koji su zbog loših životnih uslova uglavnom hronično bolesni. U prepunim razredima se nad romskom djecom često vrši mobing“. Zašto izbjeglice dolaze u Njemačku?, pitanje je na koje Mappes-Niediek odgovara: „ zato što je Njemačka za Balkan uvijek bila zemlja u koju su se njeni građani iseljavali. Mnogi u Njemačkoj imaju prijatelje ili rođake“.

Ona također ističe da talas izbjeglica sa zapadnog Balkana ne bi u znatnoj mjeri smanjilo ponovno uvođenje viza niti podizanje zaštitne ograde što je uradila Mađarska na granici sa Srbijom. „Ako tačno znaju gdje će putovati i ako imaju novac, onda skoro svi ljudi na zapadnom Balkanu mogu legalno koristiti granične prelaze sa Mađarskom. Za ostale postoji dovoljan broj slobodnih kanala, kao što su preko Hrvatske ili Bosne. Pritisak na vlade također ne pomaže. Pritisak ne može stvoriti ekonomske perspektive i time uklonuti glavni razlog za bijeg“, piše pored ostalog Norbert Mappes-Niediek u listu „Südwest Presse“.

Minimalne šanse za dobijanje azila

Seehofer smatra da stanovnici država na Balkanu u Njemačku dolaze isključivo iz financijskih razloga

Seehofer smatra da stanovnici država na Balkanu u Njemačku dolaze isključivo iz financijskih razloga

„Augsburger Allgemeine“ se pita zašto sa Balkana dolazi tako veliki broj izbjeglica iako su njihove šanse za dobijanjem azila minimalne? „Osoba koja bi to trebala znati, na iznenađenje mnogih, izjasnila se u jednom televizijskom intervjuu: Manfred Schmidt, predsjednik Saveznog ureda za migraciju i izbjeglice. On smatra da se iza podnošenja zahtjeva za azil iz balkanskih zemalja Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine krije jedan - sistem. Izbjeglice iz tih zemalja, koje su okarakterisane kao sigurne zemlje, koriste dug proces obrađivanja zahtjeva za azil u Njemačkoj kako bi za to vrijeme dobijale novac“. U Njemačkoj je iz ovog regiona više od 60.000 osoba podijelo zahtjev za azil što je duplo više nego iz Sirije“, podsjeća „Augsburger Allgemeine“.

List „Tagesspiegel“ se također bavi lažnim izbjeglicama sa Balkana i konstatuje da „zahtjevi za azil ne bi trebali biti ni preuzimani od osoba koje namju šanse da ga dobiju“. Novinar ovog lista takođr smatra da prijedlog Bavarske o „prihvatnom centru“ za balkanske izbjeglice zaslužuje podršku. „Onaj ko želi pomoći diskriminisanim manjinama na Balkanu mora provjeriti koji programi EU tamo djeluju. Samo pritisak na tamošnje vlade će nešto promijeniti“, piše pored ostalog u listu „Tagesspiegel“.

Preporuka redakcije