1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Isti udžbenici istorije i u Srbiji i u Hrvatskoj?

Predsjednici Srbije i Hrvatske su tokom nedavnih susreta najavili da će za nekoliko godina dvije države imati zajedničke udžbenike istorije, koji će imati istovjetnu ocjenu prošlosti. Istoričari različito gledaju na to.

Kula knjiga

Projekat zajedničkih udžbenika istorije u Srbiji i Hrvatskoj nije izvodljiv iz više razloga, kaže za Dojče Vele istoričar Predrag Marković, naučni savjetnik beogradskog Instituta za savremenu istoriju. Postoje neke stvari oko kojih bi se srpska i hrvatska istoriografija mogle složiti, ali ostaje činjenica da je za dvije zemlje čitav 20. vijek praktično predmet istorijskih sporova. To se

Četnici u Sarajevu

Problem bi Hrvatima bio prihvatiti drugačiji opis četničkog pokreta

posebno odnosi na II. svjetski rat i na sukobe tokom devedesetih prošlog vijeka, smatra Marković. „Hrvatskoj bi, recimo, bio problem da prihvati drugačiji status četničkog pokreta. Ili, to da postoji neka krivica Hrvatske u ratovima devedesetih godina“, kaže Marković.

Zajednički udžbenici u ujedinjenoj Evropi

Ukoliko političari to zaista žele, takav projekat se može sprovesti, kaže za DW istoričar Ljubodrag Dimić, profesor Filozofskog fakulteta. Zajednički udžbenici istorije su velika evropska tema, ističe profesor Dimić, tako da bi to bio pozitivan korak za dvije zemlje koje žele da se priključe Evropskoj uniji:

„Ukoliko takva inicijativa postoji, mi se svi možemo na neki način radovati da u nekoj bliskoj budućnosti do takvih udžbenika dođe.

Tadić i Josipović

Tadić i Josipović

Drugim riječima, mi se možemo nadati nekim zajedničkim udžbenicima, i možemo samo da žalimo što oni možda na jedan tolerantan način nisu formirali drugačiju svijest na prostorima bivše Jugoslavije. Ali, nesumnjivo je da će evropsko iskustvo pomoći da do zajedničke istorijske svijesti stanovništvo, to jest mladi naraštaji, dođu putem zajedničkih udžbenika u budućoj ujedinjenoj Evropi“.

Istoričari upozoravaju da istoriografije zemalja bivše Jugoslavije opterećuje slika prošlosti, koju je kreirala Komunistička partija Jugoslavije. Ta zajednička slika prošlosti je u sebi imala mnogo elemenata simetrije, koja nije odgovarala istorijskoj istini, ističe Ljubodrag Dimić. Upravo zbog toga on kaže da će u toj prvoj generaciji zajedničkih udžbenika, ukoliko do njih dođe, mnogo toga morati da bude zaobiđeno.

Mladić i Gotovina i ostali su učili iz „politički korektnih udžbenika“ SFRJ

Ako se iz udžbenika istorije izbace sporne i traumatične tačke, onda će u njima ostati samo politički korektni sadržaji, upozorava

Titov pionir

Titovi pioniri učili iz udžbenika u kojima su se izbjegavale sporne tačke

Predrag Marković. Takav slučaj smo imali sa udžbenicima u SFRJ, koji su izbjegavali svaku traumatičnu temu, ali se te teme negdje ipak pojave i ne mogu se sakriti, kaže Marković. „Imali smo politički najkorektnije udžbenike u SFRJ. To znači da su Ratko Mladić, i Ante Gotovina, i ostali, učili iz najkorektnijih mogućih multinacionalnih udžbenika, pa se nisu naučili multikulturalnosti i toleranciji“, obrazlaže Marković.

Postavlja se takođe pitanje kako će se tek napisati zajednički udžbenici, ako skoro niko ni sada nije zadovoljan postojećim udžbenicima istorije u Srbiji i Hrvatskoj, ističe Marković. Ti udžbenici su već predmet brojnih sporova, a možemo samo da zamislimo kako bi to izgledalo na primjeru nekog zajedničkog udžbenika istorije, primjećuje Marković.

Autor: Ivica Petrović

Odg. ur.: Marina Martinović