Isti keks za cijelu EU

Optužbe su krenule iz instituta za analizu proizvoda u Mađarskoj i Slovačkoj  koji su naveli da postoji lošija roba za samoposluge istoka Europe, ali ubrzo je to postala i politička tema Višegradske skupine: čitav niz međunarodnih koncerna za tržište Europske unije i pod istim nazivom nudi posve različite proizvode: u pravilu su to kvalitetniji proizvodi za Zapad i proizvodi sa daleko više aditiva, aroma umjesto prirodnih sastojaka i nekvalitetnih, odnosno jeftinijih sastojaka umjesto "pravih".

Optužba je na političkoj razini upućena Europskoj komisiji, ali i zapadni mediji su otkrili da ipak ima istine u takozvanom "Nutella sukobu" – nazvanom po poznatom čokoladnom namazu čiji se sastojci i čak okus znatno razlikuju po zemljama gdje se prodaju. Nedavno je i njemačka postaja WDR objavila reportažu o nizu, prije svega prehrambenih proizvoda koji pod istim nazivom proizvoda imaju posve drugačiji sastav na istoku i na zapadu. Poznato je i da to ne čine samo sa hranom: na primjer i kozmetički proizvodi se po sastojcima znaju razlikovati, da li su za "bogati" Zapad ili "siromašni" Istok Europe – makar se nerijetko baš na istoku još skuplje prodaju nego na zapadu.

Maslac (ni)je palmina mast

Dopisnik postaje ARD iz Bruxellesa, Ralf Sina je ovog tjedna otkrio kako je barem jedan njemački proizvođač ne samo priznao tu praksu, nego je objavio da toga više neće biti: proizvođač keksa Bahlsen, poznat na primjer po keksima Leibniz, najavio je kako će ubuduće na keksima "sa maslacem" doista biti maslac i da će sastojci biti identični, bez obzira gdje u EU kupili njihove kekse. 

Upravo je Bahlsen uvijek iznova bio primjer poduzeća koji na upravo drastičan način – teško je naći neki drugi izraz - vara potrošače u istočnoj Europi: za zapadne potrošače je u keksima doista bio maslac, ali za "siromahe Europe" je u njima uglavnom bila palmina mast i arome maslaca. Palmina mast zvuči rijetko i egzotično i doista se na njoj kuha, prži i peče u gotovo čitavoj jugoistočnoj Aziji.

Ali to prirodno ulje specifičnog okusa u svježem obliku ponešto crvenkaste boje jedva se može usporediti sa rafiniranim masovnim proizvodom koji se nudi svjetskom tržištu - za kojeg postoji sumnja da je štetno i za ljudsko zdravlje. A povrh toga je upravo beznadno jeftino. Mnogo jeftinije od maslaca, jeftinije je i od svake druge masnoće koja je koliko-toliko podesna za prehranu: urod uljane palme daje tri puta više ulja nego uljana repica, a u usporedbi sa sojom je dovoljna samo šestina površine da bi se dobila ista količina ulja.

Neki mijenjaju, neki – neće!

Predstavnik Bahlsena je dopisniku ARD-a objavio kako od početka srpnja i u pogonu ovog proizvođača keksa u Poljskoj teče proizvodnja po "njemačkom" receptu, dakle sa maslacem, a ne palminim uljem. Iz tog pogona Bahlsenovi keksi stižu u većinu "novih" zemalja Europske unije, ali će možda potrajati još koji tjedan da se riješe problemi sa skladištenjem nešto osjetljivijih keksa sa maslacem i dođe pakovanje gdje će onda točno pisati sastojci proizvoda. Ta tvrtka više ne namjerava raditi različite proizvode za različite zemlje EU: postojat će samo jedni, "europski" Bahlsen keksi.

Često se čuje argument proizvođača kako se tako "prilagođavaju" ukusima tržišta. Konkretno kada je riječ o čokoladnom namazu Nutella, sastojci su praktično identični u Mađarskoj – i Francuskoj, otkriva WDR. No teško je vjerovati da je tu stvar samo u okusu, a neke tvrtke i ustraju da će nastaviti tu politiku: na primjer u ribljim prutićima proizvođača Iglo u proizvodima za tržište Njemačke i Austrije jamči 65% ribljeg mesa u proizvodu, drugim tržištima treba biti dovoljno i 58%. U Iglou kažu: to niti ne namjeravaju promijeniti.