1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Ispravna odluka Angele Merkel da posjeti Balkan

Kako je moglo doći do zločina u Srebrenici i do tako krvavog rata u BiH? Ovo su neka od pitanja koja se postavljaju u njemačkoj štampi koja analizira i boravak kancelarke Merkel na Balkanu.

List Die Welt piše da je ispravno što je kancelarka Angela Merkel, bez obzira na krizu u Grčkoj, odlučila da posjeti države Balkana:

"Ima smisla posjeta Albaniji, Srbiji i BiH. Merkel je, pri tome, mogla obići i Kosovo. Sve ove države se nalaze u teškoćama. One bi Njemačkoj mogle da prirede velike probleme i to na tri načina. Po pitanju izbjeglica, zbog krhkih državnih struktura i prikrivenih panslavističkih tendencija. Aktualno je posebno pitanje izbjeglica. Nakon što je vlada u Berlinu Srbiju, BiH i Makedoniju proglasila sigurnim zemljama, broj izbjeglica, odnosno azilanata iz tih zemalja je opao. Sada pristižu azilanti s Kosova i iz Makedonije. Nijedan građanin iz države koja je kandidat za prijem u EU ne bi trebalo da dobije status azilanta. Ili su te zemlje demokratske, u tom slučaju ne mogu imati političke izbjeglice, ili to nisu - onda ne mogu ni postati članice EU.

Merkel se u Beogradu već sastala sa srbijanskim predsjednikom Nikolićem

Merkel se u Beogradu već sastala sa srbijanskim predsjednikom Nikolićem

Odista, Balkanu je potrebna pomoć na razne načine. Tu spada i obećanje o otvorenim vratima EU. Ako ih zatvorimo, onda bi te države mogle da potraže zaštitu na onoj strani na kojoj mi to ne bismo željeli - u taboru Rusije", piše Die Welt.

Tageszeitung iz Berlina također piše o posjeti Angele Merkel Balkanu. Na početku se osvrće na debatu o britanskoj rezoluciji o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a. Za Srbiju i političare u RS sporan je termin "genocid" koji se koristi:

"Odnos vlade Srbije i njenog predsjednika Tomislava Nikolića prema prijedlogu rezolucije, navode britanski diplomatski izvori u Sarajevu, pokazuje koliko teško se Srbija suočava s vlastitom prošlošću. Na pritisak Rusije, koja podržava Srbiju, usvajanje rezolucije je odgođeno. Međutim, niko više ne vjeruje da bi ruska strana mogla da popusti. Moskva želi da se iz prijedloga rezolucije izbriše riječ "genocid". Za sada je teško povjerovati da bi kancelarka Merkel mogla izaći u susret zahtjevu "Društva za ugrožene narode" i tokom razgovora u Sarajevu zatražiti da Srebrenica dobije poseban status unutar Republike Srpske. Sigurno je da bi ona morala tokom ovih razgovora pokrenuti pitanje blokade njemačko-britanske inicijative za privredne reforme, a za šta su su odgovorni političari bosanskih Hrvata i Srba", piše Tageszeitung.

Lažna "oslobodilačka" borba i Srebrenica prepuštena sebi

Zbog čega se BiH od 1992-1995 . pretvorila u klaonicu, pita se list Die Zeit. Da li je odista riječ o međuetničkom konfliktu i religioznoj mržnji? Potragu za odgovorima treba početi na sjednici parlamenta bosanskih Srba 12. maja 1992. gdje je kao cilj navedena uspostava vlastite države. Die Zeit dalje piše:

"Radovan Karadžić i Ratko Mladić su davno prije izbijanja rata ideologijom prikrili stvarni razlog sukoba. Oni su rat proglasili oslobodilačkom borbom bosanskih Srba i pozvali na spašavanje zemlje od nadirućeg islama. Ustvar, riječ je bilo o nečem drugom. O tome da se zauzme što je veći dio teritorije Jugoslavije koja se raspadala. Radilo se o oranicama i fabrikama. A kako je vlastitom narodu navodno prijetilo "uništenje" od strane muslimana, činilo se da je korištenje svih sredstava opravdano. Uz takve preduslove bilo je nemoguće stvaranje zajedničke države svih naroda.

Umjesto toga su određene granice u kojima bi trebalo da nastane država bosanskih Srba. U tu svrhu je Radovan Karadžić na sjednici parlamenta 12. maja 1992. iznio šest strateških ciljeva. Prvi cilj je razdvajanje od druga dva naroda. Pet ostalih je definisalo gigantski osvajački program, što je parlament podržao. "To je ljudi genocid", rekao je na toj sjednici Ratko Mladić. Taj cilj se nije mogao postići na drugi način osim ubistvima i progonom, jer su područja koja su za sebe željeli bosanski Srbi, uz male izuzetke, uglavnom bila naseljena većinskim bošnjačkim stanovništvom.

Nešto više od tri godine kasnije, 11. jula 1995. general je u Srebrenici slavio sa svojim oficirima i uputio legendarnu rečenicu u objektiv kamere kako je "došlo vrijeme" za osvetu zbog Turaka", piše Die Zeit.

Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom optužen i za genocid u Srebrenici

Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom optužen i za genocid u Srebrenici

Ovaj isti list piše i o tome zbog čega niko nije spriječio VRS da zauzme zaštićenu zonu oko Srebrenice.

"Prema dokumentima kojima se raspolaže, moguć je samo jedan zaključak: nakon tri godine rata su vlada u Sarajevu, vlada otcijepljenih bosanskih Srba i UN imali zajednički interes. Rat se mora završiti. Srebrenica je bila prepreka. Za bosanske Srbe ova enklava je bila strano tijelo unutar njihove "etnički očišćene" Republike Srpske.

Za predsjednika Aliju Izetbegovića i vladu u Sarajevu ona je bila teret, mjesto koje se samo uz velike muke održavalo u životu dok su nedostajala sredstva da se probije obruč oko Sarajeva. Izetbegović je više puta nakon proglašenja zaštićene zone pravio planove o razmjeni ove teritorije za "srpska" predgrađa Sarajeva. U samim Ujedinjenim nacijama su od početka bili svjesni toga da su proglašenjem zaštićene zone probuđene nade i data obećanja koja nisu mogla biti ostvarena u slučaju da situacija ostane ozbiljna. Niti su mogla biti ostvarena, niti je to iko htio. Planovi o povlačenju iz Srebrenice su zbog toga već odavno bili u ladicama", završava članak u listu Die Zeit.

Preporuka redakcije