Island: Jedinstven eksperiment izrade novog Ustava | Evropa | DW | 24.03.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Island: Jedinstven eksperiment izrade novog Ustava

Island bi trebao dobiti novi Ustav koji su sastavili sami građani. To je jedinstven slučaj u svijetu, potaknut ekonomskom krizom koja je izbila prije pet godina. Sada su na potezu političari.

default

Asta Johannesdottir (desno),glasnogovornica islandskog parlamenta prima nacr novog Ustava ( 29.7.2011)

Birgitta Jonsdottir je poslanica opozicione stranke "Pokret". Postala je poznata kao aktivistica Wikileaksa. Ona se nada da će sadašnji parlament, dakle prije predstojećih parlamentarnih izbora, prihvatiti novi Ustav. No, njene sumnje da bi kritičari mogli blokirati ove namjere su ipak velike.

Island Birgitta Jonsdottir Abgeordnete Archivbild 2011

Birgitta Jonsdottir

Novi Ustav je poseban dokument. Bazira se na prijedlogu prema kojem svaki građanin ima šansu da sudjeluje u njegovoj izradi. Ovo je prvi put da jedna zemlja novi Ustav pokušava izraditi iz demokratske baze. Razlog za otpočinjanje ovog projekta bila je kriza koja je počela prije pet godina. "Ljudi su izgubili povjerenje u političare", priča Jonsdottir o tadašnjem raspoloženju. Islanđani su morali gledati kako njihova zemlja pada u duboku krizu. Tri velike banke su bankrotirale, mnogi građani su izgubili ušteđevinu. Uslijedile su demonstracije, u ovoj maloj zemlji vladala je uzavrela atmosfera. Na kraju međutim nije pobijedio kaos, već jednostavno želja građana da sami učestvuju u osmišljavanju novog početka.

Otpisani od Danaca

Islanđani se sa starim Ustavom već godinama jednostavno nisu osjećali ugodno. Nakon što je Island 1944. proglasio nezavisnost od Danske, preuzeo je skoro u potpunosti i Ustav ove zemlje. Političari su u prošlosti uzaludno pokušavali postići dogovor o sveobuhvatnim reformama. Jedna grupa aktivista je 2009. vidjela šansu u tome da cijeloj tematici pristupi drugačije. Uz podršku vlade koju su činili koalicija socijaldemokrata i zelenih ljevičara, pozvano je 1.000 građana koji su praktično zastupali sve stanovnike zemlje. "Jedan statistički sofisticirani sistem trebao se pobrinuti za to da ljudi iz raznih regiona - muškarci, žene, mladi i stari sjednu za jedan sto. Svi oni su trebali razmisliti o tome - ko smo mi i šta želimo?. Posebno su teme kao što su nacija, prirodni resursi i zdravstveni sistem bile u centru pažnje. Govorilo se i o često pominjanim moralnim pojmovima kao što su odgovornost, jednakopravnost, iskrenost, respekt i sloboda", kaže Silja Omarsdottir članica tijela koje radi na izradi Ustava. Ona je jedna od 25 Islanđana koji su na kraju preostali i dobili zadatak da napišu prijedlog nacrta Ustava.

Traže se autori

Silja Omarsdottir koja radi na Univerzitetu Island i koja je tamo zadužena za međunarodne odnose se zajedno 24 druga izabrana autora preselila se u ured u kojem je trebao nastati nacrt teksta novog Ustava.

Christoph Degenhart Uni Leipzig

Christoph Degenhart

Oni su svakog ponedjeljka i utorka u tri komiteta diskutovali o tekstovima, srijedom se sastajali u većoj grupi, a četvrtkom objavljivali na internetu nove verzije izrađenih dokumenata. Uz to su se organizovalli i javni susreti koje su građani mogli pratiti na licu mjesta ili preko interneta. Prikupljajle su se kritike i komentari pojedinih dijelova teksta, a Ustavno vijeće ih je onda u formi sa kojom se slaže svih 25 članova, uvrstilo u tekst dokumenta.

Uručenje političarima

Nakon četiri mjeseca posao je obavljen. Novi Ustav je 29. jula 2011. uručen parlamentu. U oktobru 2012. se u jednom neobavezujućem referendumu dvije trećine građana izjasnilo za usvajanje dokumenta. Nakon toga se diskusija vodila prije svega o budućem načinu tretmana prirodnih resursa. Jer, oni u svakom slučaju još ne bi trebali biti privatizirani, prema nacrtu Ustava trebaju ostati u posjedu islandske nacije, što bi naprimjer imalo utjecaja na ribarsku industriju.

Proces izrade Ustava pomno je praćen i u inostranstvu. Christoph Degenhart, profesor za državno pravo na Univerzitetu u Lajpcigu kaže: "Ustav sigurno nije lošiji nego naprimjer kod nas. Kada je riječ o sadržajima, oni su aktuelni, ugodno, kromno i šturo formulirani." Degenhart pored toga hvali da su autori veliku pažnju poklonili jačanju demokratske baze i da referendumi ubuduće trebaju igrati veću ulogu.

Da bi novi Ustav stupio na snagu treba još da ga potvrdi sadašnji ali i budući parlament. No već sada stranke vode spor o trenutku kada se treba prvi put glasati o novom Ustavu, a poslanicima ističe vrijeme.

Autori: Julia Mahncke / Belma Fazlagić Šestić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić