1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Islanđani ne žele da plaćaju dugove svojih banaka

Islanđani su po drugi put na referendumu odlučili kako neće nadoknaditi štetu strancima koji su ulagali u propalu banku Landsbanki. Političari Islanda su uzalud upozoravali kako bi ih to moglo još više koštati.

Plakati kojima su građani Islanda pozivani da kažu ne

Plakati kojima su građani Islanda pozivani da kažu "ne"

Predviđa se da će Island platiti visoku cijenu - bez obzira na ishod referenduma

Predviđa se da će Island platiti visoku cijenu - bez obzira na ishod referenduma

I prije nego što su objavljeni konačni rezultati referenduma o plaćanju potraživanja stranih (prije svega britanskih i nizozemskih) ulagača u fond Icesave kod banke Landesbanki, postalo je izvjesno kako se većina od 230.000 Islanđana s pravom glasa odlučila protiv.

Očito je prevladalo mišljenje kakvo zastupa i 33-godišnja Svanhvit Ingibergs: "Ja nisam sudjelovala u stvaranju dugova banaka i ne želim da naša djeca to moraju plaćati. Mislim da je bolje da se to riješi na sudu."

"Izabrana je najgora opcija"

Logo icesave

Icesave - fond koji je mnoge zavio u crno

To je doista jedina preostala alternativa: kao što je izjavio i islandski ministar financija Steingrimur Sigfusson, "... jasno je da smo dosegli kraj puta gdje se pregovaralo" s vjerovnicima i sada je na Europskom sudu da donese pravorijek. Zapravo, mnogi koji su glasovali "ne" dobro znaju da tamo nemaju puno šanse, kao npr. 28-godišnja Thorgerdun Asgeirsdotir: "Znam da će nas to vjerojatno skupo stajati na međunarodnom planu, ali vrijedi ustrajati."

Premijerka Johanna Sigurdardottir nema niti najmanje dvojbi kako će ova odbijenica Island skupo - i preskupo stajati: "Izabrana je najgora opcija, a referendum je podijelio naciju u dva tabora." Podsjetimo: riječ je o oko 3,9 milijardi eura stranih ulagača, privučenih sjajnim perspektivama koje je preko interneta nudio fond Icesave, treće po veličini islandske banke Landsbanki.

Obzirom da se ta banka preračunala u trgovini kreditnim jamstvima na američkom tržištu nekretnina, nju je morao preuzeti islandski Odbor za nadzor financijskog poslovanja koji je podijelio banku i u dijelu opterećenom dugovanjima, u listopadu 2008. proglasio stečaj. Zapravo, vlade u Londonu i Haagu su svojim građanima već isplatile odštetu za novac koje su uložili u Islandu, ali sada Island taj novac treba vratiti Velikoj Britaniji i Nizozemskoj.

Tko je lud Islandu dati novac?

Jóhanna Sigurdardóttir Islands künftige Regierungschefin

Neizvijesna politička sudbina premijerke Sigurdardóttir

Obzirom da je Island i članica EFTA-e i kandidat za članstvo u Europskoj uniji, islandske vlasti su načelno bile spremne nadoknaditi štetu Britancima i Nizozemcima koji su bili glavne mušterije tog fonda, ali već u ožujku 2010. su građani Islanda odbili isplatu štete strancima. Cijena koju će Island platiti ovom novom odbijenicom nije samo pogoršanje odnosa s Europskom unijom i sudski proces koji će zasigurno dugo potrajati.

Glavni problem jest da je Island i dalje duboko u gospodarskim poteškoćama i da nakon rezultata ovog referenduma, jedva da može očekivati bilo čiji novac i investicije koje su nužno potrebne toj zemlji, smatra Elieen Zhang iz savjetničke kuće Standard & Poor's. Sve u svemu, i na Islandu mnogi misle kako bi ovo "ne" tu zemlju moglo koštati - i to izraženo i eurima i centima - mnogo više nego da plati potraživanja, što će vrlo vjerojatno ionako jednom morati učiniti.

Osim gospodarske, Island bi ovim rezultatom mogao skliznuti i u političku krizu: premijerka Johanna Sigurdardottir se prije referenduma uvelike založila da Islanđani odobre naknadu štete strancima i rezultat je i njen osobni politički poraz. Za sada je neizvjesno, da li će premijerka, dosljedno njenom zalaganju, podnijeti ostavku na svoj položaj.

Autor: A. Šubić (Reuters, dpa, AP)

Odg. ur.: A. Slanjankić