1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Islamska zajednica u Austriji najmodernija u Evropi

Islamska zajednica Austrije je gotovo jedina krovna organizacija muslimana u Evropi kojom se identifikuju pripadnici svih etničkih grupa. U njoj su vrlo aktivni i Bošnjaci koji su učestvovali u izradi novog Ustava.

default

Beč - stjecište raznih vjera

Petak poslije podne u kasarni Maria-Theresia u Beču. Austrijska vojska priprema smotru, povod je 100. godišnjica bitke kod Merana u Južnom Tirolu, u kojoj je regiment ove kasarne odnio važnu pobjedu.

I dok učesnici smotre uvježbavaju počasni plotun, u zgradi južnog dijela kasarne, jedan drugi dio regimente sprema se za molitvu. Garnizonski doktor i oficir Atila Kelču, objašnjava o čemu se radi. „Iz iskustva znamo da su vjernici pouzdaniji vojnici“, objašnjava Atila. „Zbog toga nam je bilo važno da i vojnici islamske vjeroispovijesti dobiju prostoriju u kojoj mogu obavljati molitvu.“

Džamija u kasarni

Kasarna Maria-Theresia u Beču pored kapelice i sinagoge u krugu objekta ima i džamiju. Prostorije su izgrađene prije nepune dvije godine, a ovakvo uređenje austrijskih vojnih objekata vojnicima islamske vjeroispovijesti svakako olakšava služenje vojnog roka, objašnjava tako desetar Ergun Čam, porijeklom iz Turske.

„Prostorija za molitvu je bila jako dobra ideja, jer se sada ni za vrijeme obreda ne moramo razdvajati od naših kamarada drugih vjeroispovijesti. Svi koji se mole ostaju u krugu kasarne i tako jačamo našu zajednicu“ objašnjava Ergun a njegov kamarad katoličke vjeroispovijesti dodaje: „Činjenica da u kasarni imamo i džamiju signalizuje vojnicima islamske vjeroispovijesti da su dobrodošli. Tako se i oni bolje identifikuju sa državom i bolje integrišu u društvo.“

Niederauerbachkaserne in Zweibrücken

Vojnici svih vjeroispovijesti identificiraju se sa društvom i državom

Stvaranje uslova za što bolju identifikaciji vojnika svih vjeroispovijesti sa društvom i državom u Austriji ima dugu tradiciju. I temelji se na principima koji su važili još u vrijeme Austro-Ugarske monarhije, objašnjava podoficir Axel Jandašek: „U Austro-Ugarskoj monarhiji se podrazumijevalo da i vojnici islamske vjeroispovijesti imaju sva prava kao i svi ostali. Sada ta tradicija ponovo postaje aktuelna, što je, moglo bi se reći, istovremeno i u duhu nove Evrope“, objašnjava podoficir veze.

Bošnjaci u Austro-Ugarskoj monarhiji

Vojnici islamske vjeroispovijesti u Dvojnoj monarhiji bili su međutim gotovo isključivo Bošnjaci, pojašnjava Jandašek i više je nego simbolična činjenica da je upravo jedan bosanskohercegovački lovački regiment odigrao presudnu ulogu u bici u Južnom Tirolu, koje će se danas, na njenu stotu godišnjicu, prisjetiti vojnici Jandašekove kasarne.

Jahrhundert Schlacht im Ersten Weltkrieg

Bosanskohercegovački lovački regiment odigrao je presudnu ulogu u bici na južnom Tirolu

Međutim, osim u velikim bitkama, Bošnjaci su u Austro-Ugarskoj monarhiji bivali angažovani i u ličnoj gardi samog cara, a njegova nagrada za njihovo zalaganje i odanost temelj je onoga što danas mnogi nazivaju najmodernijom organizacijom islama u jednoj zapadno-evropskoj zemlji. Izlazeći naime upravo u susret Bošnjacima austro-ugarska uprava 1912. donosi zakon po kojem islam i zvanično postaje jedna od državnih vjera, te Bosancima i Hercegovcima omogućuje nesmetano prakticiranje vjere – kako u vojsci tako i u civilnom društvu.

Na osnovu Zakona o vjerskim pravima iz 1874. islam u anektiranoj Bosni i Hercegovini dobija novu strukturu, a Reisul-l- Ulema, glavni poglavar svih muslimana u jednoj zemlji, za austro-ugarske birokrate u usporedbama sa njima poznatom hrišćanskom hijerarhijskom strukturom, igra ulogu izvjesnog vrhovnog kardinala.

Duhovni život važna komponenta

Nakon Prvog svjetskog rata i raspada monarhije zakon pada u zaborav, međutim ponovo aktuelan postaje početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada u Austriju stižu prvi gastarbajteri iz Turske i bivše Jugoslavije. Međutim, i tada Bošnjaci u stvaranju novih struktura igraju važnu ulogu. Današnji bošnjački predstavnik u Vijeću Islamske zajednice u Austriji, Irfan Buzar, prisjeća se vremena kada je, kako kaže, valjalo zasukati rukave i za novopristigle radnike stvoriti adekvatne uslove - kako za rad, tako i za duhovni život. „Svi su tražili neko svoje utočište, svi su tražili neko svoje mjesto. I to su našli u Islamskoj socijalnoj službi. To je bila prva organizacija, prva islamska ustanova u to vrijeme koja se brinula kako za muslimane sa Balkan, tako i za sve ostale etničke grupa, a na čelu te službe je bio Bošnjak.“

Tag der offenen Moschee

Džamija kao duhovno utočište

Članovi socijalne službe reaguju, međutim, dobro i efikasno, i već od samog početka stvaraju važnu strukturu, koja će kasnije rezultirati brzim priznavanjem zajednice od strane svih muslimana u zemlji, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Etnolog bečkog univerziteta Rihard Potz objašnjava zašto: „Svi ti novopristigli radnici zaticali su već pripremljenju strukturu, Islamska zajednica je u vrijeme njihovog dolaska u zemlju dakle već postojala. Ona je starija od njihovih etničkih udruženja i upravo zbog toga zajednicu danas priznaju svi muslimani u zemlji i uvažavaju je kao krovnu organizaciju koja govori u njihovo ime.“

Islamska zajednica danas predstavlja gotovo 500.000 muslimana u Austriji, i osim Bošnjaka nju danas čine i Arapi i Turci i Afrikanci kao i odredjene etničke skupine iz Azije.

Početkom sedamdesetih sve njih predstavljali su gotovo isključivo Bošnjaci, danas u vijeću Islamske zajednice sjede međutim predstavnici svih etničkih skupina. Najnoviji ustav zajednice, koji je donešen prošlog mjeseca, dodatno je zagarantovao članstvo predstavnika svih etničkih skupina u Vijeću – bez obzira na broj njihovih članova. Irfan Buzar je zadovoljan onim što je urađeno u posljednjih 40 godina.

„Islamska zajednica u Austriji je izgubila taj neki svoj bošnjački identitet, što je i dobro i logično i ispravno. Tu su na početku bili uglavnom Bošnjaci, pa je to imalo taj neki bošnjački identitet. Međutim, zajednica nije tu samo zbog Bošnjaka ili Turaka. Ona zastupa sve muslimane i sve etničke skupine ovdje u Austriji.“

Edukacija mladih - prioritet

Islamska zajednica u Austriji prema mišljenju mnogih je najmodernija krovna organizacija muslimana u jednoj evropskoj zemlji i ona danas aktivno sudjeluje u svim segmentima javnog, političkog i kulturnog života. Kao jednu od važnijih oblasti rada predstavnici zajednice definišu edukaciju mladog naraštaja.

Islam, Beten

Vjersko obrazovanje mladih vrlo je bitno

Tako je u Beču još prije devet godina osnovana prva Islamska gimnazija. Nju pohađa preko 360 đaka porijekom iz 15 zemalja a u sklopu škole nalazi se i prostorija u kojoj učenici mogu obavljati molitvu. Sadržaji nastavnog plana su kako vjera, tako i zakoni moderne nauke; kritički osvrt na religijske dogme gotovo je najvažniji proces u razvoju mlađeg naraštaja, smatra nastavnik biologije Peter Bastian i objašnjava.

„Do diskusije naravno dolazi kada npr. objašnjavamo teoriju evolucije. Po njoj je čovjek postao od majmuna, a znamo da religija postanak čovjeka objašnjava drugačije. Učenicima međutim postaje jasno da se i neke religijske dogme smiju dovesti u pitanje! Da je soboda mišljenja osnovno ljudsko pravo i da se o svemu može diskutovati. I to je najvažnije. Može se slobodno reći da se ovdje stvara jedna nova generacija evropskih muslimana.“

Nastanku izvjesnog evropskog islama u Austriji osim Islamske gimnazije posljednjih nekoliko godina doprinosi i Islamska pedagoška akademija. Ona je već dala pet generacija nastavnika vjeronauke, koji danas pređaju kako u Islamskoj gimnaziji tako i u svim drugim školama širom Austrije koje pohađaju i učenici islamske vjeroispovijesti. Do prije nekoliko godina vjeronauka je predavana isključivo u džamijama, danas je ta nastava potpuno transparentna. A takav pristup sprječava predavanje tradicionalnih običaja, koji nemaju veze sa religijom, objašnjava Zeynep Elibol, profesorica na Islamskoj pedagoškoj akademiji u Beču. „Uzmimo primjer kada jedna djevojčica pita da li smije voziti bicikl! Ako vjeronauk predaje neko ko nema pedagošku naobrazbu i neko ko je odrastao u Afganistanu ili Anatoliji, onda će joj možda odgovoriti da ne smije, jer je to dio njegove tradicije. Religija međutim kaže drugačije i ako vjeronauku predaje neko ko je školovan u Evropi, onda će toj djevojčici sigurno reći da smije i voziti bicikl i ići na bazen i igrati se kao i sve njene vršnjakinje.“

Bolje etabliranje islama u Evropi

Sljedeći projekat Islamske zajednice koji treba voditi boljem etabliranju islama u Evropi je projekat islamske propovijedi u austrijskim bolnicama. Tako predstavnici Islamske zajednice - imami i medicinske sestre - u austrijskim bolnicma već sada obilaze pacijente islamske vjeroispovijesti.

Islamska zajednica u Austriji ima i odličnu medijsku službu čiji članovi aktivno sudjeluju u mnogim javnim diskusijama i koja takođe organizuje razne međureligijske projekte; npr. susrete islamske i jevrejske ili islamske i hrišćanske omladine. Nedavno je pohvala za rad zajednice stigla i od samog predsjednika države Heinca Fišera. Prema njegovom mišljenju Islamska zajednica u Austriji je model kakav je potreban cijeloj Evropi.

A podsjetmo se još jednom, sve je počelo sa Bosancima i Hercegovcima u redovima austro-ugarske vojske. Te sa nekolicinom Bošnjaka koji su krajem šezdesetih u Austriji etablirali strukture islama kakve u Bosni i Hercegovini postoje još od početka prošlog vijeka.