1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

'Islamska država' objavila rat Turskoj

Nakon što je Turska počela napade na položaje IS-a u Siriji, ali i na položaje kurdske stranke PKK, 'Islamska država' je praktično objavila rat predsjedniku Erdoanu. Njemački mediji pišu i o poziciji Kurda u Turskoj.

Takozvana Islamska država je objavila video-poruku u kojoj objavljuje rat Turskoj. Time su ekstremisti okončali saradnju sa Turskom koja nikada nije bila ozvaničena, ali je donosila korist i jednoj i drugoj strani, komentariše list Berliner Zeitung. Za vladajuću stranku AKP "kalifat" je bio dobrodošla pomoć protiv sirijskih Kurda, a islamisti su koristili Tursku za transport oružja i pristalica, piše ovaj list i dodaje:

"Sve to je okončano otvaranjem turske avio-baze Indžirlik za avione NATO-a koji izvode napade na IS. Upadljivo je da IS u svojoj poruci ne govori o terorističkom napadu u mjestu Suruč. Time se posavlja pitanje nisu li neke zakulisne snage iskoristile IS kao paravan kako bi ustvari okončale mirovni proces Turske sa kurdskom partijom PKK, a ujedno i za to da se izaziva nezadovoljstvo protiv kurdske stranke HDP. Ukoliko je to odista tako, onda je to velika greška u računu. Turska se sada bori na dva fronta, a prijetnje islamista da će napasti u Istanbulu usmjerene su direktno na ekonomsko srce ove zemlje. S jedne strane je dobro što je Turska konačno bila prinuđena da se okrene protiv IS-a, a s druge strane je potrebno da se hitno dođe do primirja sa PKK. Rat protiv IS-a, naime, tek počinje", komentariše Berliner Zeitung.

NATO je iz baze Indžirlik počeo napade na IS

NATO je iz baze Indžirlik počeo napade na IS

Rasplamsavaju se sukobi unutar same Turske

Prekidom primirja sa kurdskom partijom PKK izbili su sukobi u nizu mjesta na jugoistoku Turske. U provincijskom radu Sirnak i nizu mjesta u okolini Kurdi su proglasili samoupravu. Došlo je do otvorenih okršaja snaga sigurnosti i kurdskih milicija. Ima i lokalnih političara koji pokušavaju da posreduju i traže pregovore. Čini se da situacija u Turskoj trenutno liči na krvave 1990. godine, piše Die Welt:

Predsjednik Erdoan vjeruje da mu kriza može pomoći da ojača poziciju svoje stranke AKP

Predsjednik Erdoan vjeruje da mu kriza može pomoći da ojača poziciju svoje stranke AKP

"U međuvremenu predsjednik Redžep Tajip Erdoan poručuje da neće trošiti vrijeme na pregovore s ljudima koji ne priznaju njegovu funkciju. On očito nema namjeru da Kemalu Kilicdarou iz opozicione stranke CHP da mandat za sastavljanje nove vlade, što bi morao da učini nakon što je njegov izabanik Davutolu vratio mandat. Erdoan želi nove zbore, ali je pitanje kakav će biti rezultat. Jedna anketa ugledne agencije Gezici prognozira da će vladajuća AKP dobiti 39 odsto glasova, tri odsto manje nego sada. I desničarska MHP bi bila na gubitku, dok bi se socijaldemokratska CHP poboljšala sa 25 na 28 odst. Prokurdska HDP, koju Edogan želi da potisne ispod izbornog praga od deset odsto, sada ima povjerenje 14 procenata birača - jedan posto više nego što je osvojila na proteklim izborima", prenosi Die Welt.

Kritike na račun Erdoana su opravdane, piše Die Welt u drugom članku. On trenutnu krizu koristi za sramnu igru. Instrumentalizujući kurdsko pitanje on pokušava da eliminiše političke protivnike i ostvari svoj cilj - uvođenje predsjedničkog sistema. Ipak, ni kurdska stranka PKK nije nedužna u eskalaciji krize, piše Die Welt:

Borac organizacije PKK na sjeveru Iraka

Borac organizacije PKK na sjeveru Iraka

"PKK je jedna ubilačka i totalitarna teroristička organizacija, koja je duboko umiješana u trgovinu drogom i ljudima. Turska, neovisno o njenoj sadašnjoj vladi, ima ne samo pravo, nego i obavezu da se toj opasnosti suprotstavi silom. Upravo PKK je bila strana koja je počela da ubija turske policajce i vojnike, jer je vjerovala da je Erdoan kriv za teroristički napad IS-a na kurdske izbjeglice koje su utočište potražile na turskom tlu. U njemačkoj javnosti postoji tendencija da se to jednostavno gurne u stranu. Postoji želja da se u krvavom haosu na Bliskom istoku pronađe barem jedna strana prema kojoj možemo da pokažemo naklonost. To nije u interesu Kurda, a nije ni u interesu borbe za demokratske slobode u Turskoj", piše Die Welt.

Preporuka redakcije