1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Islamska država i Turska

Posljednji teroristički napad u Istanbulu, koji je izveo pripadnik "Islamske države", osvjetljava odnos džihadista i vlade u Ankari. Napad se dogodio u ideološki opterećenoj atmosferi.

Pet ljudi je izgubilo život u blizini glavne ulice Istikal u Istanbulu u atentatu koji se dogodio protekle subote (19.3). Dan kasnije je vlada u Ankari objavila da je identificirala atentatora: Riječ je o borcu "Islamske države" turskog porijekla, rođenom 1992. godine. "Dosadašnja istraga pokazuje da je teror povezan sa terorističkom organizacijom Daech (identična sa "Islamskom državom" - op. red.)", rekao je ministar unutarnjih poslova Efkan Ala.

Ovaj atentat, kao i onaj početkom januara, u kojem su život izgubili njemački turisti, je još jedan znak da IS sada i Tursku ubraja u svoje neprijatelje. Turska se naime u posljednju godinu i pol angažira u Alijansi protiv Islamske države. Najkasnije od tada ona za džihadiste slovi kao dio zapadnog saveza sa kojim je IS u ratu.

Symbolbild Islamischer Staat

Izazov u Turskoj: Teroristička organizacija "Islamska država"

IS vrši napade na Tursku od ljeta prošle godine. U julu 2015. godine atentator saomoubica je aktivirao eksploziv u gradu Suruč, deset kilometara od sirijske granice. U tom napadu život su izgubile 34 osobe. Odgovornost za ovaj napad turska država pripisuje IS-u.

Ambivalentan odnos prema IS-u

Dugo vremena je odnos Turske prema IS-u bio ambivalentan. Turska vlada u džihadistima vidi instrument kako bi se uključila u sirijski građanski rat. "Cilj je bio ojačati one snage u Siriji, koje su protiv tamošnjeg predsjednika Bašara al Asada", rekao je islamolog Wilfired Buchta polovinom januara magazinu "Spiegel". "U vezi sa tim moguće je da je Turska tajno podržavala IS, u najmanju ruku logistički", kaže on.

Koliko daleko je ta podrška išla, nije jasno dokazano. U januaru 2014. godine je turska policija u blizini sirijske granice pronašla kamion koji je bio pun teškog naoružanja. Optužbe da je ovo oružje bilo za IS turska vlada je stalno opovrgavala. U Ankari se moglo čuti kako je isporuka oružja bila za turkmenistanske borce, koji su saveznici Turske.

Krijumčarski poslovi sa IS-om

Turska je stalno bila primorana slušati optužbe da je umiješana sa IS-om u krijumčarenje nafte. Rusija je Tursku za ovo optužila još u jesen prošle godine. "Glavni kupac ukradene nafte od Islamske države u Siriji i Iraku je Turska", rekao je zamjenik ministra odbrane Rusije Anatoli Anatonov prošle srijede u Moskvi. "Prema predočenim navodima političko vodstvo zemlje, predsjednik Erdogan i njegova porodica su također umiješani u sve", rekao je Anatonov. Detalje nije naveo.

SAD su, kada je riječ o ovim optužbama, uzele u zaštitu tursku vladu. Turska privatna lica su naravno umiješana u određene krijumčarske poslove sa IS-om i to se može dokazati. Jedna studija Univerziteta u Greenwichu dokazuje određene aktivnosti, posebice u turskoj luci Ceyhan na jugu zemlje.

Dugo vremena su se europski simpatizeri IS-a mogli preko Turske prebacivati u Siriju. Put preko Turske slovio je kao najpovoljnija ruta, kako bi se stiglo u Siriju. Granični prelaz se dugo vremena vrlo slabo kontrolirao. Ko je s kojim ciljem putovao u Siriju nije moguće jasno dokazati. Građani EU bi potpuno nesmetano mogli preko Turske putovati u Siriju i onda se ponovo vratiti u EU, piše Behnam T.Said, islamolog u Uredu za zaštitu ustavnog poretka njemačke savezne zemlje Hamburg u svojoj knjizi "Islamska država". "Stoga dakle ne može svako putovanja u džihad biti kao takvo i prepoznato."

Türkei Deutsches Konsulat in Istanbul

Pod turskom zaštitom: Njemački konzulat u Istanbulu

Ideološko srodstvo

Bilo bi neumjesno okriviti Tursku da daje podršku IS-u, piše publicista Mustafa Akyol na web stranici katarske televizije Al-Jazeere. No bilo bi umjesno nešto drugo, a to je reći da je Turska opasnost koja dolazi od IS-a dugo vremena podcjenjivala, kaže on. On u prilog ovoj tezi navodi brojne razloge: Najprije Turska se koncentrirala na Asadov režima kao bitnog protivnika.Također Turska je IS vidjela kao protutežu Kurdima.

Akyol navodi i dodatni razlog: "islamsko-nacionalističku ideologiju vladajuće AKP. Ona polazi od toga da su sve probleme Bliskog istoka stvorile zavjereničke zapadne sile; a istodobno ne postoji islamistička snaga koja bi Tursku mogla ugroziti ma koliko je ekstremna."

Simpatije za IS

Osim toga, dio turskog stanovništva ima simpatije prema IS-u. Anketa Instituta za istraživanje javnog mnijenja MetroPOLL, objavljena u avgustu 2014. godine, pokazuje da malo više od 11 posto Turaka na IS ne gleda kao na terorističku organizaciju. Anketa je napravljena u vrijeme kada je IS već usmrtio brojne ljude djelomice na najbrutalniji način i to pred upaljenim kamerama.

Publicista Burak Bekdil je u jednom tekstu za list Middle East Quarterly napisao da IS šiite i sunitske šoviniste u Turskoj smatra hereticima.

S tom pozadinom se dogodio i posljednji napad u subotu. Koliko se Turaka priključilo IS-u je otvoreno pitanje. No moglo biti biti riječi o dovoljno velikom broju da bi se ubuduće moralo računati sa napadima.

Preporuka redakcije