Islamofobni izgredi u Njemačkoj | Evropa | DW | 13.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Islamofobni izgredi u Njemačkoj

Serija napada na džamije u Njemačkoj oživjela je debatu o islamofobnim zločinima. Borba protiv fenomena počinje već kod statistike. Ima naznaka za ogroman porast desničarskog nasilja, ali statistiku nije lako voditi.

Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova u statistikama o krivičnim djelima razlikovalo je do skoro „antisemitizam", „ksenofobiju" i „religiju". Prošle godine je kao zasebna rubrika uvedena i „islamofobija". Krajem 2016. je ministar policije Tomas de Mezijer rekao da treba ispitati da li ova forma kriminala beleži porast u Njemačkoj.

Od sredine 2015. do sredine 2016, dakle na vrhuncu izbjegličke krize, zabilježena su 73 napada na džamije. Masovni dolazak ljudi iz Sirije, Iraka, centralne Azije i Magreba dao je krila islamofobnom pokretu Pegida, desničarskoj partiji Alternativi za Njemačku i raspalio resentimane u velikom dijelu društva.

pročitajte i: Gorka poruka napada u Drezdenu

Koliko ukupno ima islamofbnih izgreda javnost će od Ministarstva unutrašnjih poslova saznati vjerovatno tek u maju. Ali još prošle sedmice je više medija izvestilo o brojkama koje je Savezna vlada prosledila na upit Ule Jelpke, poslanice Levice. Prema njima, prošle godine je bilo 49 napada na džamije, a ukupno 950 krivičnih dela motivisanih islamofobijom u kojima su povređene 33 osobe. Treba naglasiti da podaci potiču od policije – u pitanju su prijavljena krivična dela od kojih najveći broj još nema sudski epilog.

Zato čuveni kriminolog Kristijan Pfajfer kaže da se pouzdane brojke mogu očekivati tek za godinu ili dvije. On smatra da je dobro što krivična statistika sada posebno bilježi djela motivisana mržnjom prema islamu i muslimanima. Tako će, kaže Pfajfer, biti lakša borba protiv ovih krivičnih djela.

Deutschland Anschlag auf Dresdner Moschee Verdächtiger (picture-alliance/dpa/S. Kahnert)

Bombaški napad na drezdensku Fatih džamiju u septembru 2016. izazvao je veliku pažnju javnosti

Kurdi ili desničari?

„Teško je svrstati krivično djelo u određenu ideologiju", kaže Sabine Sejb iz berlinskog savjetovališta za žrtve rasizma ReachOut. Ona za DW navodi da je precizna statistika važna kako bi se valjano radilo preventivno.

Aktuelni slučajevi potvrđuju njene riječi. U posljednjih pet dana je u pet gradova zabilježeno pet napada – na džamije, jedan turski kulturni centar i jedno društvo za tursko-njemačko prijateljstvo. Ima indicija da su – za sada nepoznati – počinioci bliski Radničkoj partiji Kurdistana koja se tretira kao teroristička organizacija.

To bi značilo da motivi nisu rasizam ili islamofobija već protest ili odmazda zbog represije turske države protiv Kurda i agresije u sirijskoj provinciji Afrin. „S obzirom na unutrašnje stanje u Turskoj ovo ne bi bilo iznenađujuće", kaže kriminolog Pfajfer.

Kod napada na migrante, strance ili njihove ustanove uvijek se najprije sumnja na milje ekstremnih desničara. Prema statistikama Ministarstva, čak 90 odsto svih „krivičnih djela iz mržnje" čine desničari. Među nasilnim djelima sa političkom pozadinom desni ekstremisti su odgovorni u 85 odsto slučajeva.

Nema čarobnog štapića za borbu protiv takvog nasilja, dodaje Pfajfer. Video-nadzor u džamijama i kulturnim centrima je tek početak, a preporučuje se i saradnja zajednica sa centrima za prevenciju i pokrajinskim zavodima za kriminalistiku. „Često predstavnici zajednice najbolje znaju ko po njih predstavlja potencijalnu prijetnju", zaključuje Pfajfer.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije