1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Islamisti i Saudijska Arabija

27. juli 2007

Vašington ne uzima ozbiljno iranske procjene situacije u Iraku. Rijad se boji jačanja šiitskog uticaja u regionu,kojeg podržava Teheran.

https://p.dw.com/p/BMrY
Naftna postrojenja u Saudijskoj ArabijiFoto: dpa

SAD poznato je, prigovaraju vladi u Teheranu da podržava oružanike u Iraku, koji se bore protiv Amerike.

Pritom se prećutkuje da gotovo polovinu samoubilačkih napada izvršavaju dorovoljci iz Saudijske Arabije. Saudijska vlada stoga, trpi sve više kritika zvaničnog Wašingtona.

Utisak je kako zvanični Vašington iranske prijedloge vezane za procjenu američko-iračkih odnosa ne uzima ozbiljno.

Američki zvanični izvori navode da Teheran prije svega mora obustaviti svoj negativni angažman u Iraku.

Prilikom sedmočasovnog razgovora diplomata dvaju zemalja nedavno u Bagdadu, američki izaslanik Rajan Kroker ponovio je zamjerke njegove vlade.

Prema njima Iran podržava oružanike koji se u Iraku bore i protiv američkih trupa. Teheranski izaslanik Hasan Kazemi Komi, ove je optužbe odbacio. Iz Teherana su potom stigli prijateljski tonovi, prema kojima postoji raspoloženje za nastavak diplomatskih razgovora.

Ove optužbe Vašingtona na računa Irana nisu ustvari ništa novo i nisu protkrijepljene nakakvim konkretnim dokazima.

S druge strane,pak, postoje dokazi da je Saudijska Arabija kao bliski američki saveznik, umiješana u svakodnevno nasilje u Iraku. Američka služba za sigurnost je izjavila za “New York Times” da gotovo polovina samoubilačkih napada u Iraku “ide na dušu” saudijskih dobrovoljaca.

Čak šta više, Saudijci čine većinu dobrovoljaca u Iraku koji dolaze iz inostranstva. Zbog toga je saudijska vlada izložena pojačanoj kritici Amerike. Ovo se medjutim, ne dešava po prvi put. Naime, nakon terorističkih napada u Americi od 11. Septembra, došlo je do prvog zahlađivanja bilateralnih odnosa. Većina atentatora od 11 septembra, 15 od ukupno 19 terorista, računajući i Osama Bin Ladena, potiče iz Saudijska Arabije.

Pritom je jedan dio familije Bin Laden održavao bliske poslovne odnose sa vladajućim krugovima u SAD. Kako je uslijedilo njihovo žigosanje, Bin Ladenov poslovni klan povukao se iz Amerike, tražeći nove poslovne partnere.

U takvoj atmosferi priprema za rat protiv Iraka, 10.jula 2002. održano je jedno predavanje na tamu:"Stvarni neprijatelj" eksperta iz firme”Rand-Corporation” po imenu Laurent Murawiec i izazvalo je,tada, veliku pažnju. Premda se stalno naglašava tracionalno prijateljstvo izmedju Vašingtona i Rijada, u stvarnosti je Saudijska Arabija najveća potpora medjunarodnog terorizma.

Na pomenutom predavanju je rečeno, da SAD ustvari trebaju okupirati Saudijsku Arabiju i saudijsku kraljevsku familiju, svrgnuti sa vlasti.

Ali, kako bi to vodilo ka riziku u snabdijevanju energijom, konkretno naftom, bilo bi po mišljenu experta tada, strateški bolje najprije pod kontrolu staviti Irak i tamošnje rezerve nafte.

Službeni Vašington demantuje ovakve pretpostavke, ali je Rijad takve signale "primio k znanju".

Saudijski dvor je pokušao korigovati svoj imidž i svjetskoj javnosti se prezentirao potom, kao jedan od prvih boraca protiv terorizma.

U tom pravcu prvi je pokušaj bio održavanje izbora, koji su do sada bili ”nepoznanica”, što bi bio i prvi demokratski iskorak ove zemlje.

Ono što Rijad svakako ne može poreći, jeste činjenica, da je Saudijska Arabija godinama bila glavna potpora talibana i njihovih vjerskih škola u Pakistanu.

Medjutim, eskalacijom terorizma, što je kako je tada iznio ovaj ekspert, posljedica američke invazije u Iraku, saudijska pažnja je usmjerena ka ovom ratištu.

Premda se za Sadamom Huseinom ne žali, Rijad ipak iritira činjenica, da Irak postaje sve više šiitska država, sa jakim iranskim uticajem.

Uprkos demonstriranja prijateljstva od strane iranskog predsjednika Ahmedinedžada, Rijad se pribojava jačanja svog šiitskog susjeda, čiji bi se uticaj mogao proširiti i na Saudijske pokrajine, sa šiitskom većinom.

Militantna linija Riajda ide čak dotle, da bi trebalo ići u Irak i tamo se boriti protiv šiitskog uticaja, kao i američkih okupatora. Vlada u Rijadu naravno, ovu militantnu opciju zvanično ne podržava, ali ne poduzima ni konkretne korake protiv toga.

To bi se moglo protumačiti, kao indirektna podrška takvih razmišljanja. Saudijski Kralj Abdulah je prilikom nedavne posjete američkog potpredsjednika Dik Čejnija, otvoreno govorio o ilegalnoj okupaciji Iraka od strane SAD.

Jednom drugom prilikom on je čak upozorio, da će Saudijska Arabija pružiti otvorenu podršku iračkim Sunitima, ako oni i dalje budu izloženi američkom i šiitskom pritisku.

Zvanični Rijad odbija kontakte sa iračkim premijerom Malikijem, pošto ga vide kao produženu ruku šiitskog Irana.

Pet godina nakon prvog javnog upozorenja na nepouzdanost partnerstva sa Saudijskom Arabijom, ova je tema u SAD ponovo aktuelna. Medjutim, u poredjenju sa 2002, zvanični Vašington ovog puta, ne nudi nikakve alternative za snabdijevanje naftnim energetskim potencijalima, ako bi odnosi sa Saudijskom Arabijom bili, u toplioj mjeri narušeni.

Peter Filip