Islam je stigao u Njemačku
1. februar 2010Komentator lista „Augsburger Allgemeine“ pozitivno ocjenjuje prijedlog o obuci imama na njemačkim univerzitetima i piše: „U Švajcarskoj su građani referendumom odbacili izgradnju minareta. Rezultati glasanja bili su i izraz sumnje i nepovjerenja prema nepoznatom koje svakako postoji i u Njemačkoj. Jer, ko zna šta se propovjeda u džamijama? Ko poznaje jezik kojim se tamo govori? Obuka imama na njemačkim univerzitetima bi u svakom slučaju unijela transparentnost, pa samim tim unaprijedila i toleranciju“, piše „Augsburger Allgemeine.“
Islam je realnost
List „Lausitzer Rundschau“ o istoj temi piše: Islam je stigao u Njemačku. Četiri miliona vjernika i preko 2800 džamija i prostorija za molitvu su jasan znak. Većina imama iz arapskih zemalja, skoro ne govore njemački jezik i ne poznaju njemačku kulturu. To ne pospješuje intergraciju muslimana u njemačko društvo.
Predmet „Islamska teologija“ na njemačkim univerzitetima bio bi stoga napredak. Muslimani koji su odrasli u Njemačkoj i koji su kroz svoju maturu pokazali da su se integrirali u društvo ove zemlje, mogli bi napraviti temelje islama koji je ukorjenjen u zapadni svijet. Za to je međutim potrebno dovesti za sto predstavnike islamskih udruženja. Jer, vjerske zajednice moraju imati pravo suodlučivanja kada je riječ o obuci vjerskih vođa. Na kraju krajeva, niko neće imati koristi ukoliko islamski teolozi nakon studija ne budu imali posla.
Stoga bi političari trebali prestati s pogrešnim odugovlačenjem. Besmisleno je čekati da na strani muslimana pronađu jednu kontakt osobu koja će zastupati sve ostale. To se nikada neće desiti jer i u islamu postoje različita učenja i smijerovi.“, zaključuje list „Lausitzer Rundschau.“
Lov na poreske bjegunce
Velika diskusija u Njemačkoj pokrenuta je zbog toga što je jedan informant njemačkoj državi ponudio CD sa podacima o računima 1.500 klijenata švajcarskih banaka. Zahvaljujući tim podacima bi, prema procjenama, u njemačku državnu kasu za relativno kratko vrijeme bilo „ubačeno“ najmanje 100 miliona eura – a možda i mnogo više. Informant za pomenute informacije traži 2,5 miliona eura.
List Frankfurter Allgemeine Zeitung piše:
„Zvuči privlačno - za 2,5 miliona mogu se dobiti informacije koje bi državi u prazne kase utjerale bar 100 miliona. Ko ovdje može reći NE? Obaveza države je da goni poreske bjegunce, i to ne samo – male... Načelo: ‘država ne smije poslovati sa kriminalcima’ je lijepo, ali je uvijek imalo i izuzetke. Pravna država pregovara i sa teroristima i kidnaperima da bi spriječila da se stvari razviju u još gorem pravcu. Ipak, poruka države sada ne smije biti ta da se podržava njuškanje i kopiranje važnih podataka. Taj poslovni model bi mogao biti preskup.", piše "Frankfurter Allgemeine Zeitung.“
Autor:B. Fazlagić-Šestić
Odg. urednik: A. Slanjankić