1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Islam i izborna kampanja u Njemačkoj

Izbjeglička kriza, unutrašnja bezbjednost, terorizam: važne teme prije izbora u Njemačkoj - a tu je i islam.

Njemačka je sekularna zemlja. Religija u politici ne igra nikakvu ulogu - u principu. Ali, masovno useljavanje mahom muslimanskih izbjeglica u Njemačku u jesen 2015. i islamistički teror uveli su islam u političku agendu. "Njemačka nije burka", rekao je na primjer njemački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer objašnjavajući svoje teze o njemačkoj vodećoj kulturi krajem aprila ove godine. Zabrana burke se uvijek iznova pojavljuje u debatama o integraciji, islamu, islamizmu - bez obzira što se u Njemačkoj kompletno pokriva samo nekoliko stotina žena. Istina je takođe da je nekadašnji njemački predsjednik, Kristijan Vulf u svom govoru iz 2010. o kojem se mnogo diskutovalo rekao: "Islam je dio Njemačke". Ali, krajem septembra se bira novi saziv Bundestaga i etablirane partije strahuju od konkurencije desničarskih populista.

Toptema izbjeglice

Ipak su posebno dvije velike partije CDU i SPD u svojoj dosadašnjoj kampanji izbjegavali temu islam, vodeća kultura i integracija; dok se sredinom jula teme 'izbjeglička kriza' nije dohvatio SPD-ov kandidat za kancelara Martin Šulc. Prema mišljenju berlinskog politikologa, Oskara Nidermajera 'izbjeglička problematika je u očima naroda duboko isprepletena sa islamom i terorom, i daleko najvažnija tema'. Ovaj politički analitičar, specijalizovan za političke paritje, kaže za DW da bi se na tu temu moglo dobro zakuvati u posljednjim nedjeljama pred izbore.

Ono što bi diskusiju o islamu i Šerijatskom zakonu moglo dodatno da zakomplikuje jeste to što postoje mnoga tumačenja koja zamagljuju granice. "Sa Šerijatskim zakonom možete da gazite po ljudskim pravima ili da ljudska prava tim zakonom opravdavate", kazao je za DW stručnjak za islam Matijas Roe na marginama konferencije u Frankfurtu na kojoj se raspravljalo o napetostima između 'Šerijatskog zakona i Ustava Njemačke'.

Köln Muslimische Demonstration gegen Terror (DW/S. Niloy)

Demonstracije u Kelnu protiv terora: Terorizam nema religiju

Tamo gdje se Šerijatski zakon sprovodi kao norma vidljive su represivne tendencije, kaže Suizane Šreter. U intervjuu za DW, rukovoditeljica frankfurtskog centra Globalni islam (FFGI), kao primjer navodi rodni poredak. "U svakoj pravnoj školi vidite nešto slično, da muškarci i žene nisu jednaki i da su muškarci privilegovani."

Pogledajte video 01:14

Kako islam utiče na Njemačku?

Tendencije da se sprovede represivni islamski poredak, Šreter vidi i u Evropi. "Svuda gdje postoje muslimanske četvrti, posebno u Velikoj Britaniji, ali i predgrađima Pariza, se vidi da se ovaj poredak uspostavlja u društvenom miljeu." Šreter opisuje uticaj tog: "U određene kafiće i restorane u tim četvrtima žene uopšte ne dolaze, a tokom ramazana su potpuno zatvoreni. Tamo se ne postavlja pitanje da li žena koja nije pokrivena može da izađe na ulicu. Tamo više uopšte nema nepokrivenih žena." 

Šreter pak priznaje da se u Njemačkoj još daleko od takvih odnosa. Ali, i ovdje postoji pritisak na djevojčice da u školi nose maramu i da se drže podjele među polovima. "Onda se na te djevojčice vrši mobing, snimaju ih kamerom, postavljaju snimke u internet a roditeljima kažu da im je ćerka kurva", kaže ova ekspertkinja za islam iz Frankfurta.

Zablude multikulturalizma?

Politikolog iz Drezdena, Verner Pacelt u ovom vidi "zablude multikulturalizma". Za Pacelta je ravnopravnost polova poseban dio evropske, zapadne kulture - jer kultura je preduslov za naš stil života u cjelosti. Pacelt zastupa mišljenje da multikulturalizam pretpostavlja da svi useljenici prihvate našu kulturu a da se zapravo razlikuju samo po tome što nose drugu odjeću, slave druge praznike... "Ali, to nije tako kada pojedini ozbiljno uzimaju određeno tumačenje religije." A u odnosu na političke partije Pacelt to ovako objašnjava: "Što je partija više desno više se govori kako naša kultura ne smije da se promijeni. I oni se zalažu za to da se naš model kulture mora prihvatiti."

Poptuno pokrivene žene na jednom selefijskom skupu u Frankfurtu

Poptuno pokrivene žene na jednom selefijskom skupu u Frankfurtu

Politikolog iz Berlina, Nidermajer u pogledu izbornih programa primjećuje zastupljenost pitanja: da li bi Njemačka trebalo da se više otvori u pravcu mulitkulturalnog društva, ili bi pak trebalo da se ojačaju istorijski srasli sistemi i norme?

Nasuporot tome nijedna partija do sada u svom programu nije imala muslimane kao ciljnu grupu. A u Njemačkoj živi oko 5,5, miliona muslimana. Doduše, ne zna se tačno koliko njih ima pravo glasa.

 

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu