1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Iskrivljavanja istine neće biti

Godinama su se Njemačka i Poljska sporile oko planova za otvaranje Spomen centra žrtvama progona, koji bi bio smješten u Berlinu. Prošle godine Varšava je prihvatila koncept Memorijalnog centra za protjerane Nijemce.

default

Pogled u unutrašnjost Memorijalnog centra u Berlinu

Riječ je o spomen-obilježju za više od 12 milijuna Nijemaca koji su nakon Drugog svjetskog rata prognani s prostora istočne Europe. Njemačka je kancelarka Angela Merkel poljskome premijeru Donaldu Tusku morala zajamčiti da neće doći do "relativiranja povijesne istine" o nacističkim zločinima. No, odnosi dviju susjednih zemalja opet su se zategli, ovog puta zbog nesuglasica oko pitanja tko bi trebao odnosno, tko ne bi trebao biti izabran u znanstveni savjet zaklade "Bijeg, izgon, pomirba" čijim bi se sredstvima financirao rad Centra protiv protjerivanja.

Pravo na tri od ukupno 13 mjesta u znanstvenom savjetu zaklade "Bijeg, izgon, pomirba" ima Savez protjeranih Nijemaca. Jedno bi, voljom njegovih članova, trebala zauzeti predsjednica tog udruženja i demokršćanska zastupnica u Bundestagu Erika Steinbach (Štajnbah). "Erika Steinbach je jedna od pokretačica memorijalnog centra. Bez nje to ne bi bio Centar protiv protjerivanja nego Centar protiv protjeranih", uvjeren je Bernd Posselt, konzervativni pripadnik Europskog parlamenta, i sâm istaknuti član Saveza protjeranih.

Tendencija umanjivanja krivice?

No, njezina je kandidatura sporna. Poljski političari Steinbach optužuju da pokušava tumačiti povijest u svoju korist i umanjiti krivnju Njemačke za zločine Drugoga svjetskog rata, odlučno se protiveći njezinu imenovanju. Po tom se pitanju između Varšave i Berlina ovih dana poveo pravi verbalni rat. Najprije je posebni povjerenik poljske vlade za odnose s Njemačkom, bivši ministar vanjskih poslova Vladislav Bartoševski, izjavio kako je nominacija Steinbachove isto kao i da "Vatikan biskupa Williamsona koji javno poriče holokaust postavi za opunomoćenika za odnose s Izraelom".

Na to je Steinbach prozvala njemačkog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera (SPD), koji je prethodno izrazio puno razumijevanje za poljska stajališta. Poručila je kako bi bila "obveza šefa diplomacije da građane svoje zemlje uzme u obranu od takvih usporedbi, osobito kada je netko kao on (Steinmeier) prisni drug s bivšim kancelarom Schröderom koji ne zazire od srdačnog posjeta osporavatelju holokausta, iranskome predsjedniku Mahmudu Ahmadinedžadu".

Zabrinutost za sudbinu njemačko-poljskih odnosa

Budući da zadnju riječ u izboru članova znanstvenog savjeta zaklade "Bijeg, izgon, pomirba" ima savezna vlada, sve više domaćih političara od kancelarke Merkel zahtijeva da konačno skine s dnevnog reda to škakljivo kadrovsko pitanje. "Što se odluka više odgađa, to je gori odnos s Poljskom. Ako je Merkelovoj stalo do dobrosusjedstva, mora djelovati, a ne smije čekati", napominje Volker Beck iz kluba zastupnika stranke Zelenih u Bundestagu. Čak je i dokancelar Steinmeier zbog oklijevanja šefice vlade zabrinut za njemačko-poljske odnose: "Sačuvati ih, ojačati i unaprijediti, po njegovom uvjerenju, mora biti naš zajednički cilj. On ne smatra da pretjerano odugovlačenje s odlukom o imenovanju ide u korist toj namjeri – naprotiv", prenio je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Jens Plötner.

No, Angeli Merkel se ne žuri. "Kancelarki je važno da predstojeće odluke budu donesene u duhu pomirbe, suglasnosti i međusobnog razumijevanja. Budući da zakonom nije određen rok imenovanja članova savjeta zaklade, ne postoji vremenski pritisak", istaknuo je vladin glasnogovornik Thomas Steg. Merkel je navodno obećala svom poljskom kolegi Tusku da Steinbach neće biti izabrana u savjet zaklade, ali to do jesenskih parlamentarnih izbora želi sačuvati u tajnosti kako ne bi naljutila konzervativne glasače. Promatrači se slažu da takvo ponašanje ne koristi ni ionako krhkim njemačko-poljskim odnosima, niti je dostojno sudbine protjeranih.