1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iskoraci i nedostaci saradnje Srbije sa susjedima

Odnosi Srbije i zemalja regiona su protekle 2011. godine, opšte gledano, napredovali u pozitivnom smislu, ocjenjuju za DW analitičari. Ali ukazuju i na nedostatke kad je u pitanju nesrazmjerna saradnja sa BiH.

Tadić prilikom zvanične posjete Sarajevu u julu 2011

Tadić prilikom zvanične posjete Sarajevu u julu 2011

Pozitivan napredak u odnosima sa zemljama regiona se prije svega odnosi na saradnju sa Hrvatskom, kaže za DW Dragan Đukanović, član Foruma za međunarodne odnose. On dodaje kako smatra da će „poslije pobjede Kukuriku koalicije, i u njoj dominantne Socijaldemokratske partije Hrvatske, odnosi biti dodatno konsolidovani. I to ne samo više na nivou dva predsjednika, kao što smo do sada imali slučaj, dakle predsjednika Josipovića i predsjednika Tadića, nego mi se čini da ćemo u perspektivi zasigurno imati i drugačije odnose dvaju vlada koji će biti mnogo produktivniji i koji će težiti rješavanju preostalih otvorenih pitanja“.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i predsjednik Srbije Boris Tadić

Zabilježen pozitivan napredak u odnosima Hrvatske i Srbije. Na fotografiji: hrvatski predsjednik Ivo Josipović i predsjednik Srbije Boris Tadić

Stagnacija uz napredak

Globalno posmatrano, odnosi Srbije i zemalja regiona stagniraju, iako je bilo pojedinačnih napredaka, smatra Andrej Nosov, direktor Heartefact fonda: „Nekako se stiče generalni utisak da se Srbija nije odrekla svoje prethodne politike prema regionu, već da je ta politika modifikovana i prilagođena nečemu što dolazi kao zahtjev iz Brisela, a to je, kako oni kažu, puna i održiva regionalna saradnja. Nekako nam je regionalna saradnja samo jedan od boksova za pristup Evropskoj uniji, a ne zapravo jedna realna, održiva, iskrena potreba političke elite da sa komšijskim zemljama uspostavi duboke i normalne odnose u 21. vijeku“.

Specijalne veze ne samo sa RS, nego i sa Federacijom BiH

Odnose Srbije i Bosne i Hercegovine tokom 2011. godine obilježio je neizbalansiran stav Beograda prema Republici Srpskoj u odnosu na Federaciju BiH, ističe Dragan Đukanović. U perspektivi bi trebalo ponovo ojačati, ili oživjeti Međudržavni savjet za saradnju, što bi ojačalo odnose i sa centralnim BiH vlastima, kaže Đukanović. On skreće pažnju i na inicijativu o kojoj je nedavno govorio i predsjednik Srbije Boris

Tadić i Dodik

Ne samo odnose sa Banjom Lukom, nego je potrebno unaprijediti i odnose sa Sarajevom

Tadić, kojom bi se i sa Federacijom BiH postigao sporazum o specijalnim vezama kakav postoji sa Republikom Srpskom. „Na taj način bi se prevazišli određeni problemi u vezi sa statusom građana većeg BiH entiteta u Srbiji u oblasti školstva, zdravstva, i u mnogim drugim oblastima“, naglašava Đukanović.

Andrej Nosov takođe ukazuje na nesaradnju Beograda i Sarajeva kao nešto što opterećuje odnose Srbije i Bosne i Hercegovine. Nosov ukazuje i na neprevaziđenu blisku prošlost u odnosima dvije zemlje, i u tom kontekstu skreće pažnju na slučaj Jovana Divjaka, koji značajno opterećuje te odnose.

Ugrožavanje crnogorske državnosti?

Andrej Nosov kaže da su odnosi Srbije i Crne Gore krenuli u lošem pravcu nakon što je Podgorica priznala Kosovo. Sa druge strane je zabilježen vidljiv napredak u saradnji u borbi protiv organizovanog kriminala. Problem takođe nastaje zbog podrške Beograda manjinskom dijelu Crne Gore, ili tamošnjim političkim snagama, koje suštinski dovode u pitanje crnogorsku nezavisnost, kaže Nosov, „odnosno, da bi ta država trebalo da bude opet u nekakvoj zajednici sa Srbijom, i da je to jedini put, jer smo mi istorijska braća koja bi trebalo da žive zajedno. Veliki problem u saradnji Beograda i Podgorice predstavlja upravo takav stav, i upravo to pitanje da Srbija, iako formalno jeste, nije do kraja prihvatila na pravi i punopravan način institucije Crne Gore“.

Crnogorska zastava

Još uvijek se dovodi u pitanje crnogorska državnost

Crna Gora svako pominjanje srpske etničke zajednice shvata kao zadiranje u crnogorsku državnost, ocjenjuje Đukanović, a sa druge strane Beograd bi u tom procesu rješavanja statusa srpske etničke zajednice trebalo da odigra konstruktivnu ulogu. Dvije države takođe opterećuje i problem dvojnog državljanstva, maratonski pregovori nisu dali nikakav rezultat, i tu bi trebalo raditi na postizanju sporazuma, kaže Đukanović.

Sagovornici DW skreću pažnju da ekonomska, kulturna, naučna saradnja, ili saradnja mladih, između zemalja regiona bilježi mnogo bolje rezultate od političkih odnosa. Ta saradnja je u usponu, ali je i ona i dalje u nekim alternativnim tokovima.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odgovorna urednica: Marina Martinović